Zaporizhzhia ima dizela za 10 dana

Najveća europska nuklearna elektrana izgubila je 20. kolovoza posljednju vezu s elektroenergetskom mrežom, nakon što su borbe sjeverno od Dnjepra prekinule jedini preostali dalekovod. Deset dana poslije, sustave hlađenja na šest zaustavljenih reaktora i u bazenima s istrošenim gorivom održavaju samo pričuvni dizelski generatori (LIGA, NV).

Glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi procijenio je da elektrana ima zalihe za približno 10 dana. Ako se mrežna veza ne popravi ili ne stignu nove isporuke dizela, upozorio je, postrojenje bi moglo ostati bez ikakvog napajanja (Straits Times, RBC-Ukraine).

Kriza građena dalekovod po dalekovod

Ovo nije nastalo preko noći. Prije ruske invazije punog opsega Zaporižja je imala 10 vanjskih vodova za napajanje. Jedan po jedan ispadao je iz sustava, sve dok 20. kolovoza nije prekinut i posljednji, vod od 330 kV Ferosplavna-1 (Ukrainian News, Rubryka). Zbog vojnih aktivnosti tehničari ne mogu ni utvrditi točan uzrok kvara. IAEA sada pregovara o lokalnom prekidu vatre kako bi ekipe za popravak mogle doći do lokacije (World Nuclear News).

Reaktori ondje ne proizvode električnu energiju dulje od dvije godine. No zaustavljen reaktor nije mrtav sustav. Radioaktivni raspad u gorivnim sklopovima i bazenima s istrošenim gorivom i dalje stvara toplinu, a crpke, ventili i mjerni uređaji koji tu toplinu odvode ovise o električnoj energiji (Nuclear News Network, News UN). Ako istodobno nestanu i mrežno napajanje i dizelski generatori, hlađenje staje, a temperatura raste. Rizik je manji nego u elektrani koja radi punim kapacitetom, ali nije nestao.

Operateri su početkom kolovoza podigli razinu vode u bazenima s istrošenim gorivom na svih šest blokova, čime su dobili dodatno vrijeme prije mogućeg vrenja u slučaju gubitka aktivnog hlađenja (Nuclear News Network). Inspektori IAEA-e pregledali su većinu od 20 dizelskih generatora u elektrani i 27. i 28. kolovoza zabilježili dolazak cisterni s gorivom iz dviju obližnjih lokacija (NV, 5 Kanal). No inspektori od ožujka 2025. nisu bili u glavnom vanjskom skladištu goriva, a prema dostupnim izvješćima borbe su prije nekoliko mjeseci odgodile posljednju planiranu isporuku tom objektu (UNN, Rubryka). Brojka o 10 dana dizela dolazi od osoblja elektrane, a ne iz neovisne inventure IAEA-e.

Tri napada dronovima tijekom tjedna otvorila su dodatni sigurnosni problem: jedan je pogodio područje blizu rashladnog jezera i ozlijedio dvojicu zaposlenika, drugi lokaciju suhog skladišta istrošenog goriva, a treći sustav za raspršivanje vode (IAEA je objavila na X-u, Agerpres). Razine zračenja ostale su normalne. Agencija nije pripisala odgovornost nijednoj strani.

Pitanje Rosatoma koje Europa odgađa

Europske vlade čitaju ovo upozorenje kroz vlastitu nuklearnu politiku.

Francuska, država koja se u Europi najviše oslanja na nuklearnu energiju, povlači opreznu granicu. Konzultant Stéphane Audrand rekao je za Le Parisien da elektrana u hladnom zaustavljanju ne postaje „novi Černobil” samo zato što je izgubila mrežno napajanje (Le Parisien). Francusko upozorenje odnosi se na širi sustav oko elektrane: u ratu i trafostanice, ceste, isporuke goriva i iscrpljeno osoblje postaju sigurnosni rizici (Euronews). Greenpeace France krizu koristi za zahtjev da se sankcionira Rosatom, upozoravajući da je trgovina nuklearnom tehnologijom i gorivom i dalje izuzeta iz paketa sankcija EU-a protiv Rusije (France 24).

Mađarska je upadljivo tiha. Provladini mediji prenijeli su podatke IAEA-e, ali ih nisu povezali s Paksom II, mađarskim projektom novih reaktora koji financira i gradi Rosatom (Világgazdaság). Razlog je praktičan: Paks daje velik dio mađarske električne energije, a Paks II ovisi o istoj ruskoj državnoj nuklearnoj kompaniji (World Nuclear Association). Budimpešti odgovara da se Zaporižja tretira kao ratni problem, a ne kao argument za sankcioniranje Rosatoma. Dok god režim sankcija EU-a izuzima nuklearni sektor (Vijeće EU-a), Mađarska ne mora trošiti svoj veto.

Poljska epizodu prikazuje kao rusku prisilu, ali istodobno čuva povjerenje javnosti u vlastiti prvi nuklearni projekt. Stav poljskog nuklearnog regulatora jest da je gubitak vanjskog napajanja predviđen projektni scenarij s kojim se dizelski generatori mogu nositi; Zaporižja je opasna zbog rata i okupacije, a ne zbog same nuklearne tehnologije (BiznesAlert).

Neposredno pitanje ostaje tehničko: hoće li Grossijev pokušaj dogovora o prekidu vatre omogućiti dolazak servisnih ekipa prije nego što zalihe dizela presuše. Veće je pitanje političko. Zaporižja je najvidljivija posljedica ruske kontrole nad europskom nuklearnom infrastrukturom, ali EU je i dalje može tretirati kao sigurnosnu izvanrednu situaciju, a da cijenu ruske nuklearne poluge ne ugradi u sankcije. To je odluka koju ministri vanjskih poslova i dalje odgađaju.