Zaporižja nije pred taljenjem

U najvećoj europskoj nuklearnoj elektrani već jedanaest dana jedini izvor struje su dizelski agregati. Šest reaktora u Zaporižji ugašeno je i ne proizvodi električnu energiju, ali gorivni sklopovi i bazeni s istrošenim gorivom i dalje se zagrijavaju zbog radioaktivnog raspada. Crpke koje odvode tu toplinu, mjerni instrumenti i sustavi protupožarne zaštite trebaju struju. Od 20. kolovoza, kada su borbe sjeverno od Dnjipra prekinule posljednji vanjski dalekovod prema elektrani, svaku kilovatsat isporučuju dizelski motori (IAEA na X-u, Al Jazeera).

Glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi upozorio je 28. kolovoza da bi elektrana, ako se ne obnovi priključak na mrežu ili ne dopremi novo dizelsko gorivo, za otprilike deset dana mogla ostati bez ikakve električne energije. Taj se broj uglavnom čitao kao odbrojavanje. Preciznije je reći: riječ je o granici zaliha, a ne o satu koji mjeri vrijeme do nuklearne nesreće.

Deset dana je rezerva goriva, ne sat do taljenja

Brojka od deset dana dolazi od osoblja elektrane, koje ju je prenijelo IAEA-i kao najmanju zalihu dizela propisanu operativnim pravilima (LIGA, The Hindu). Nije neovisno provjerena. Inspektori IAEA-e provjerili su razine goriva u većini od 20 izvanrednih agregata elektrane i 27. te 28. kolovoza vidjeli dolazak cisterni s dizelom s dviju obližnjih lokacija (NV, UNN). No glavno vanjsko skladište goriva nisu obišli od ožujka 2025. Pristup su spriječili sigurnosni razlozi i vojne aktivnosti, a planirana isporuka u svibnju bila je odgođena (IAEA update 313, Straits Times).

Ako dizel doista nestane, posljedice bi bile ozbiljne, ali ne trenutačne. Finski regulator za nuklearnu sigurnost STUK rekao je za Yle da bi se, budući da je elektrana ugašena od 2022., teška nesreća nakon potpunog gubitka hlađenja vjerojatno razvijala tjednima, a možda se ne bi ni razvila, jer reaktorske strukture apsorbiraju toplinu (Yle). Bellona, norveška zaklada za zaštitu okoliša, procijenila je da bi i pri potpunom prekidu hlađenja voda u reaktorskim zgradama isparavala dva do tri tjedna prije nego što bi gorivo moglo ostati izloženo (Bellona). Operateri su ranije u kolovozu podigli i razine vode u bazenima s istrošenim gorivom u svih šest blokova, čime su dobili dodatno vrijeme prije mogućeg vrenja (World Nuclear News, Nuclear News Network).

Stanje nije sigurno. Opasnost je u tome što između elektrane i kvara ostaje sve manje zaštitnih slojeva, a ne u tome da je riječ o bombi koja otkucava.

Tko to može popraviti?

Prije ruske invazije punog opsega Zaporižja je struju dobivala preko deset vanjskih dalekovoda. Rat ih je sveo na jedan. Kada je 20. kolovoza ispao dalekovod Ferosplavna-1 napona 330 kV, dizel je postao jedina rezerva elektrane, iako je takav sustav zamišljen za izvanredne situacije koje traju satima, a ne tjednima (Zeit, DW). Grossi sada pokušava isposlovati lokalizirani prekid vatre kako bi tehničari mogli doći do oštećenog voda (World Nuclear News).

Ključni problem je trostruka podjela ovlasti. Ukrajina je i dalje pravni suveren, a njezin nuklearni regulator zakonito tijelo za sigurnost. Rusija fizički kontrolira lokaciju: pristup, osoblje i opskrbu gorivom. IAEA može nadzirati, upozoravati i posredovati, ali ne može nametnuti sigurnosne standarde unutar države niti narediti popravke (IAEA FAQ). Vijeće sigurnosti UN-a, jedino tijelo s prisilnim ovlastima, blokirano je ruskim vetom.

Stajalište Europske unije svodi se na potporu pristupu IAEA-e i zahtjev da svi blokovi ostanu u hladnom gašenju, stanju u kojem je reaktor zaustavljen i održava se na niskoj temperaturi. U praksi to znači sankcije, diplomaciju i planiranje za slučaj da radiološki incident zahvati teritorij EU-a (pitanje u Europskom parlamentu E-003880/2025, EEAS). Francuska Zaporižju tretira kao ratni rizik, a ne kao argument protiv vlastitih reaktora, dok nevladine organizacije traže sankcije Rosatomu koje Pariz nije podržao (Connaissance des Énergies). Mađarska prenosi podatke IAEA-e, ali krizu ne povezuje s vlastitim proširenjem Paksa II, koje financira Rosatom; ta ovisnost ograničava politički prostor Budimpešte u pitanjima ruske nuklearne industrije (Portfolio).

Glasnogovornica elektrane koju je postavila ruska uprava, Jevgenija Jašina, tvrdi da osoblje prati opskrbu i odbacuje tvrdnje o neizbježnom odbrojavanju (TASS). To je tvrdnja operatera pod okupacijskom upravom. Možda je danas i točna. No sigurnost Zaporižje sada ovisi o lancu opskrbe dizelom koji mora funkcionirati pod okupacijom, blizu aktivnih borbi i uz inspekcijski pristup koji vanjski promatrači mogu samo djelomično provjeriti. Institucija koja fizički kontrolira elektranu nema legitimno pravo njome upravljati, a svaka institucija koja to pravo ima do nje ne može doći.