Zelenskyy odbija Merzov pridruženi status

Kada je njemački kancelar Friedrich Merz predložio da Ukrajina dobije novu kategoriju „pridruženog članstva” u Europskoj uniji, Volodimir Zelenski to je odmah odbio, nazvavši prijedlog „nepravednim” i zatraživši punopravno članstvo. Spor otvara pitanje koje u Bruxellesu svi vide, ali ga nerado izgovaraju: ulazak Ukrajine promijenio bi ravnotežu moći u Uniji i način na koji se donose odluke.

Status koji ugovori ne poznaju

Merzovo pismo čelnicima EU-a od 18. svibnja predlaže model koji u sadašnjim europskim ugovorima ne postoji. „Pridruženo članstvo” ne spominje se u Ugovoru o Europskoj uniji.

Prema tom prijedlogu, Ukrajina bi dobila mjesto s pravom glasa u Europskom vijeću, u kojem šefovi država i vlada određuju politički smjer Unije, te u Vijeću EU-a, gdje ministri dogovaraju zakonodavstvo. Dio medija taj je model pojednostavio kao aranžman bez prava glasa, no Merzovo pismo govori o sudjelovanju s glasom (Reuters, DGAP). Ukrajina bi dobila i europskog povjerenika bez portfelja te pridružene članove u Europskom parlamentu, ali s ograničenim utjecajem.

Merz predlaže i širenje članka 42. stavka 7., europske klauzule o uzajamnoj obrani koja obvezuje članice da pomognu državi napadnutoj na vlastitom teritoriju. Tvrdi da za to nije potrebna promjena ugovora, nego „snažan politički dogovor”. Diplomati u Bruxellesu nisu uvjereni. „Ne vidim kako bi to pravno moglo funkcionirati. Trebalo bi mijenjati ugovore”, rekao je jedan za Euronews. Europska komisija zasad ne želi presuditi o tom pitanju i prepušta ga šefovima vlada (Ukrainska Pravda).

Zašto se Pariz i Berlin boje punopravnog članstva

Punopravno članstvo Ukrajine promijenilo bi mehaniku odlučivanja u EU-u. S otprilike 44 milijuna stanovnika, Ukrajina bi postala peta najveća članica Unije. U sustavu kvalificirane većine, u kojem je za donošenje odluke potrebno 55 posto država koje predstavljaju 65 posto stanovništva EU-a, ukrajinska demografska težina pomaknula bi utjecaj prema istoku. Analiza DGAP-a zaključuje da Njemačka i Francuska nisu uskladile strategije proširenja te da bi ulazak Ukrajine oslabio sposobnost francusko-njemačkog bloka da kontrolira ishode.

Merzov prijedlog dio tog pomaka donio bi odmah: mjesto s pravom glasa u Vijeću, ali bez pristupa proračunu, poljoprivrednim potporama i strukturnim fondovima. Interna analiza Vijeća, na koju se pozvao Financial Times, procijenila je da bi punopravno članstvo Ukrajine prvi put pretvorilo Francusku u neto uplatiteljicu u Zajedničku poljoprivrednu politiku (Poland Watch).

Francusko javno mnijenje najhladnije je u Europi prema daljnjem proširenju. Macron je od Komisije zatražio „precizan kalendar” za ukrajinsko pristupanje, ali bez stvarne obveze (Le Monde).

Utješna nagrada koju Zelenski ne prihvaća

Merz je svoj prijedlog povezao s mirovnom diplomacijom. U pismu navodi da bi takav status „pomogao u olakšavanju tekućih mirovnih pregovora”. U travnju je sugerirao da Zelenski Ukrajincima kaže: „Otvorio sam vam put prema Europi.” Ponuda je zamišljena kao kompenzacija, europsko sidro koje bi Kijevu pomoglo prodati teritorijalne ustupke u mogućem mirovnom sporazumu.

Zelenski vidi zamku. Čak i s pravom glasa u Vijeću, pridruženo članstvo ostavilo bi Ukrajinu izvan proračuna EU-a i poljoprivrednih potpora. Ne bi imalo ni pravnu trajnost članstva utemeljenog na ugovorima. Nakon što je Viktor Orbán na travanjskim izborima izgubio vlast u Mađarskoj, uklonjena je glavna prijetnja vetom na ukrajinsko pristupanje. Zašto prihvatiti status na pola puta ako put prema punopravnom članstvu sada izgleda otvorenije?

Poljska u članku 42. stavku 7. vidi glavnu dobit: europsko obrambeno jamstvo manje ovisno o nepouzdanom NATO-ovu kišobranu, kako tvrde poljski analitičari. No poljski se poljoprivrednici boje ukrajinske konkurencije. Slovački premijer Robert Fico odbacio je ideju, rekavši: „Ili nekoga primamo u EU, ili ga ne primamo”, samo nekoliko tjedana nakon što je Zelenskom obećao punu potporu ukrajinskom europskom putu.

Proširenje nije na službenom dnevnom redu lipanjskog Europskog vijeća. Komisijin paket reformi prije proširenja, koji bi trebao pokazati kako bi Unija s više od 30 članica uopće funkcionirala, i dalje nije objavljen nakon višekratnih odgoda. Irski ministar vanjskih poslova upozorio je da pridruženo članstvo „riskira ostaviti Ukrajinu u limbu”.

Odbijanje Zelenskog počiva na procjeni da je Europi Ukrajina potrebnija unutar institucija nego što je Ukrajini potreban zamjenski status izvan njih. Ako se pridruženo članstvo pokaže dovoljno ugodnim za europske prijestolnice, pritisak da se dovrši punopravno pristupanje mogao bi oslabjeti. Za Kijev je upravo ta udobnost najveća prijetnja.