Ulov hobotnice pritišće flote rakova i školjkaša

Prema podacima britanske Marine Management Organisation koje je objavio Reuters (Reuters via AsiaOne), ribari su u La Mancheu 2025. iskrcali oko 2.600 tona obične hobotnice, a tijekom 2026. već više od 3.000 tona. Prethodnih godina iskrcaj je bio manji od 30 tona. Za trgovca ribom Iana Perkesa iz Brixhama to znači velike isporuke i snažnu potražnju kupaca u južnoj Europi. Porast se poklopio s najtoplijim ljetom u povijesti mjerenja europskih mora, koja sežu do 1982.: od lipnja do kolovoza prosječna temperatura površine mora iznosila je 21,6 °C, prema istoj Reutersovoj analizi (Reuters via AsiaOne).

Dobitak koji dolazi s računom

Nagla promjena ulova privukla je pozornost znanstvenika. Recenzirana analiza podataka o ulovu pokazala je da je komercijalni iskrcaj 2025. bio gotovo 65 puta veći od godišnjeg prosjeka za razdoblje 2017.–2024. (Journal of Fish Biology). Budući da se oslanja na iste podatke o iskrcaju kao Reuters, analiza donosi više pojedinosti o porastu, ali ga ne potvrđuje neovisno.

Hobotnice se hrane smeđim rakovima, jastozima i jakobovim kapicama, na kojima se temelji ustaljeni ribolov u La Mancheu. Marine Biological Association procijenila je da je njihov nagli porast mogao uzrokovati oko 10 milijuna funti gubitaka na ulovu rakova i školjkaša od siječnja do rujna 2025., nasuprot približno 12 milijuna funti vrijednosti iskrcaja hobotnice (Reuters via To Vima). Procjena se odnosi na prošlu godinu, prije ovogodišnjih ljetnih vrućina.

Podaci o iskrcaju pokazuju koliko je hobotnice ulovljeno, ali ne i zašto je ulov porastao. Porast se poklopio s toplijim morem, no na ulov utječu i broj plovila koja love hobotnicu, njihova oprema te potražnja kupaca. Cefas, znanstvena agencija britanske vlade za ribarstvo, ovog je ljeta na nekoliko lokacija zabilježila rekordno visoke temperature mora, a primila je i dojave o neuobičajenim pojavama morskih pasa, riba mjeseca i meduza. Agencija još procjenjuje što to znači za ribarsku industriju (Cefas).

Što zapravo znači „rekordno toplo more”

Europski rekord odnosi se na površinu mora. Sateliti mjere toplinsko zračenje s najvišeg sloja vode, a plutače i brodovi izravno mjere temperaturu kako bi se provjerila točnost satelitskih procjena (NOAA). To je kao kad rukom dotaknete površinu vode u kadi: znate da je gore topla, ali ne i dopire li toplina do dna, gdje žive rakovi i kapesante.

Znanstvenici temperaturu mora uspoređuju i s uobičajenim vrijednostima za pojedino područje u to doba godine (Hobday i suradnici). Temperatura koja je uobičajena na Mediteranu može biti iznimno visoka sjevernije. Biskajski zaljev, između Francuske i Španjolske, imao je ljetni prosjek od 21,4 °C, više od 2,4 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020. (Reuters via To Vima).

Podvodna staništa uz španjolsku obalu nestaju

Hobotnice su primjer vrsta koje se mogu širiti toplijim morem. S druge strane Biskajskog zaljeva, uz sjevernu obalu Španjolske, pozornost je usmjerena na ono što nestaje. Morski ekolog José Manuel Rico Ordás procjenjuje da je od 2010. nestalo oko 95 posto velikih sastojina smeđih algi uz obalu Asturije (Reuters via Gulf Times).

Šume velikih smeđih algi stvaraju podvodna staništa u kojima mlade ribe nalaze hranu i zaklon. Ordás glavni uzrok njihova propadanja vidi u klimatskim promjenama, a povezuje ga i s ispašom ribe Sarpa salpa, kojoj toplije more pogoduje. Budući da procjena obuhvaća više od desetljeća opadanja, iz nje se ne može izdvojiti učinak ovog ljeta.

Sve se to događa u već zagrijanom oceanu. Međuvladin panel UN-a za klimatske promjene povezuje zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem s češćim i dugotrajnijim morskim toplinskim valovima (IPCC). Početkom rujna Copernicus je izvijestio da je površina svjetskih oceana u kolovozu bila iznimno topla; taj se podatak odnosi na drugo područje i drugi skup mjerenja od europskog rekorda (Copernicus), o čemu smo pisali uz vrućine na kopnu (To Brief).

Za ribare u Brixhamu promjena se već vidi na rivi, u kašetama s ulovom i u cijenama koje su kupci iz južne Europe spremni platiti. Hobotnice su promijenile što se u La Mancheu lovi i prodaje, no još nije utvrđeno koliki su gubici flota koje love rakove i školjkaše.