Danski PET ne navodi konkretan napad

Danska sigurnosno-obavještajna služba PET kaže da su se ruske operacije protiv tvrtki iz danske obrambene industrije pojačale, ali nije navela nijednu tvrtku, lokaciju ni oštećenu pošiljku kao dokaz izvedenog napada. Prema Reutersu, analitičarka PET-a Josefine Christensen rekla je 7. listopada na sigurnosnoj konferenciji u Kopenhagenu da se aktivnost pojačala početkom ljeta i da je sada usmjerena na proizvodnju oružja za Ukrajinu. Zasad je riječ o obavještajnoj procjeni, a ne o dokumentiranom incidentu.

Što je PET zapravo rekao

Christensenine izjave prenosi Reuters, a njihov cjelovit prijepis nije objavljen. Rekla je da je PET u proljeće bilježio „mnogo planiranja, ali vrlo malo izvedenih aktivnosti”, dok je Rusija od početka ljeta počela djelovati „mnogo više” i sada „pokušava napasti mete” (Reuters). Opisala je kako se ljudima prilazi preko Telegrama i drugih platformi te se od njih često isprva traži samo da fotografiraju neku lokaciju.

Izraz „mnogo više” ne govori što se dogodilo ni gdje. Može se odnositi na nadzor, pripremu, osujećeni pokušaj ili djelovanje protiv tvrtki povezanih s Danskom u inozemstvu. PET možda raspolaže i obavještajnim podacima koje ne može objaviti. To su moguća tumačenja, a ne utvrđene činjenice.

Ta nova formulacija ide dalje od izjave koju je PET objavio 5. rujna. Tada je služba govorila o konkretnom ruskom planiranju i pokušajima vrbovanja ljudi u Danskoj kako bi fotografirali tvrtke i infrastrukturu, uglavnom povezane s vojnom pomoći Ukrajini (PET). Nije navela nijedan incident u kojem je nešto od toga oštećeno. To Brief od tada prati upozorenja danskih obavještajnih službi (To Brief). Na engleskoj stranici PET-a još stoji da službi nije poznat nijedan konkretan slučaj ruske fizičke sabotaže u Danskoj (PET), no nije jasno je li ta stranica objavljena prije Christenseninih izjava.

Gdje su druge vlade navele konkretne mete

U susjednim zemljama vidi se zašto europske vlade prijetnju shvaćaju ozbiljno. Poljski tužitelji kažu da je eksploziv C4 detonirao ispod teretnog vlaka u noći s 15. na 16. studenoga 2025. te tvrde da su napadači radili za rusku obavještajnu službu (poljski tužitelji). Pruga od Varšave do Dorohuska na ukrajinskoj granici važna je za pošiljke koje se šalju na istok. U objavljenim podacima spominju se manja šteta i kratak prekid prometa, ali ne i gubitak vojne pošiljke.

Estonija pruža primjer napada na obrambenu tvrtku. Njezina sigurnosna služba KAPO pripisala je 29. rujna ruskim sigurnosnim službama podmetanje požara u kolovozu u tvrtki Milrem Robotics (KAPO). Njemačka vlada slično je pripisala Rusiji slučaj drona s eksplozivom, знайденог 4. kolovoza blizu ukrajinskih teretnih zrakoplova u zračnoj luci Leipzig/Halle (njemačka vlada).

U svakom su slučaju vlasti navele mjesto, datum i navodnog pokrovitelja. Nijedna od ovdje citiranih izjava ne kaže da je isporuka Ukrajini izgubljena ili kasnila. PET dosad nije naveo nijedan od ta tri podatka.

Tko štiti pogone

Ta je praznina važna jer je zaštita od sabotaže u nadležnosti pojedinačnih država. U Danskoj PET procjenjuje prijetnju, policija čuva lokacije, a tužitelji podižu optužnice. Nakon eksplozije u Poljskoj, ta je zemlja pokrenula posebnu policijsku operaciju za zaštitu željeznice (poljska policija). Danska nije objavila ništa usporedivo o tome koje lokacije treba štititi ni kako.

Šutnja ima posljedice i izvan Danske. Ako je procjena PET-a točna i Rusija cilja proizvodnju namijenjenu ukrajinskoj bojišnici, ti su pogoni važni za ratne napore Kijeva jednako kao i za dansko gospodarstvo. Partneri koji ovise o njihovoj proizvodnji ne mogu na temelju javno objavljenih podataka PET-a procijeniti koliki je rizik.

Slučajevi u Poljskoj i Estoniji opravdavaju da se upozorenje PET-a shvati ozbiljno, ali ne potvrđuju da je u Danskoj počinjena sabotaža. Prema javno dostupnim podacima, PET je iznio vjerodostojnu procjenu prijetnje, a ne popis napada izvedenih na danskom tlu. PET i danska vlada trebali bi javnosti objasniti koje su operacije prešle s izviđanja na napad i je li neka od njih utjecala na pošiljku namijenjenu Ukrajini.