ECB otvorila put UniCreditu do kontrole nad Commerzbankom

Europska središnja banka (ESB), koja nadzire najveće banke europodručja, 15. listopada dopustila je UniCreditu da stekne više od 30 posto Commerzbanke, bez gornje granice. UniCredit očekuje da će preuzeti kontrolu oko kraja godine (UniCredit, ANSA). Dioničari Commerzbanke već su UniCreditu ponudili svoje dionice, ali UniCredit za njih ne može glasovati dok se transakcija ne zaključi.

ESB je provjerio ograničen skup pitanja. Pravila EU-a nalažu nadzorniku da provjeri ugled, financijsku snagu i rizik od pranja novca kod potencijalnog stjecatelja znatnog udjela te procijeni hoće li banka koju preuzima ostati stabilna. Ista pravila zabranjuju mu da transakciju prosuđuje prema navodnim gospodarskim potrebama neke države (vodič ESB-a o nadzoru banaka). Frankfurt zato nije iznio ocjenu o želji Berlina da banka ostane u njemačkom vlasništvu ni o otporu kojem smo pisali u rujnu (To Brief).

Blizu većine, ali još bez prava glasa

U mogući udjel UniCredita ulaze dionice koje su dioničari ponudili u sklopu ponude za preuzimanje i druge dionice koje je osigurao. Zajedno čine 47,59 posto kapitala Commerzbanke, ali procijenjenih 49,65 posto glasačkih prava (La Repubblica, Milano Finanza). Razlika postoji zato što Commerzbank drži dio vlastitih dionica, kojima njemački zakon ne daje pravo glasa (njemački Zakon o dioničkim društvima, § 71b). Budući da je glasova u igri manje, svaka dionica koja nosi pravo glasa ima nešto veću težinu.

Paket nešto manji od polovice glasačkih prava obično je dovoljan za pobjedu na redovitim glasovanjima dioničara, jer dio ulagača ne glasuje. Upravo takvu faktičnu kontrolu UniCredit želi. Za sada se ponuđene dionice drže u skrbništvu u sklopu ponude. Glasovima UniCredita postat će tek po zaključenju transakcije, kada se prenesu dionice i obavi isplata.

Bruxelles i Varšava još imaju riječ

Europska komisija razmatra bi li preuzimanje oslabilo tržišno natjecanje, u okviru predmeta M.12405 (Europska komisija). Prema Reutersu, početna provjera trebala bi završiti 16. studenoga (Reuters). Komisija može odobriti transakciju ili zatražiti mjere poput prodaje dijelova poslovanja. Može pokrenuti i detaljniju istragu kako bi utvrdila hoće li klijentima ostati dovoljno izbora na tržištima na kojima se banke natječu.

Poljska je važna zbog mBanke, poljske banke čijim se dionicama trguje na burzi, a u kojoj je Commerzbank krajem 2025. držao 69,02 posto udjela (mBank). Poljski zakon može obvezati svakoga tko stekne prevladavajući utjecaj nad društvom uvrštenim na burzu, pa i posredno preko matičnog društva, da ponudi otkup dionica ostalim dioničarima (poljski Zakon o javnim ponudama). Drugim riječima, preuzimanje kontrole nad Commerzbankom moglo bi značiti i obvezu da UniCredit ponudi otkup dionica mBanke koje drže vanjski ulagači.

Ostane li UniCredit tik ispod polovice glasačkih prava u Commerzbanku, možda će izbjeći tu obvezu. To je zaključak iz dostupnih podataka, a ne objavljena strategija. Otvoreno je pitanje hoće li poljski financijski regulator KNF tako velik paket ipak smatrati prevladavajućim utjecajem. Odobrenje poljskog regulatora za mBank također je jedan od uvjeta ponude (dokument ponude UniCredita).

Zaposlenici Commerzbanke, njemački korisnici kredita i dioničari UniCredita

Berlin zadržava oko 12 posto udjela (Commerzbank). To mu daje utjecaj na odluke o sjedištu banke, radnim mjestima i kreditiranju njemačkih malih i srednjih poduzeća, sektora poznatog kao Mittelstand. Berlin nema pravo veta na kupnju dionica.

Položaj zaposlenih najneizvjesniji je. Sindikat Ver.di upozorio je u ožujku da je ugroženo više od 10.000 radnih mjesta, no UniCredit nije najavio takav plan (Die Zeit). U bankarskim preuzimanjima uštede se obično ostvaruju spajanjem poslovnica koje se preklapaju, informatičkih sustava i administrativnih službi, pa bi eventualna ukidanja radnih mjesta najvjerojatnije pogodila ta područja. Odluka ESB-a o tome ništa ne govori.

Za dioničare UniCredita riječ je o drukčijoj računici. UniCredit plaća novim dionicama, pa će svaki postojeći dioničar imati manji postotni udjel u većoj banci. Taj se učinak naziva razvodnjavanjem vlasničkog udjela. Isplativost ovisi o tome hoće li spojena banka ostvarivati veći prinos na kapital. Analiza ESB-a objavljena u studenome 2021. pokazala je da se povrat na kapital, odnosno dobit u odnosu na kapital dioničara, povećao u tek oko 57 posto bankarskih spajanja u europodručju nakon financijske krize (ESB). Rezultat je tek malo bolji od onoga što bi donijelo bacanje novčića.

Odluka ESB-a otvara put preuzimanju kontrole, pod uvjetom da budu ispunjeni i ostali uvjeti. Glasovi povezani s ponuđenim dionicama do tada ostaju blokirani, a učinci na radna mjesta i kreditiranje još nisu poznati. Europska komisija do sredine studenoga trebala bi dati prvi odgovor o izboru koji će ostati klijentima. KNF još treba odlučiti o mBanku. UniCredit nije objavio što namjerava sa zaposlenima Commerzbanke.