Dogovor o kineskim hibridima ovisi o neobjavljenoj prognozi

EU i Kina dogovorili su se 9. listopada u Pekingu da će „umjeriti” kineski izvoz hibridnih automobila u Europu. Nijedna strana nije objavila broj vozila, datum početka ni način provedbe dogovora (konferencija za medije Europske komisije, Kinesko ministarstvo trgovine). Jedinu procjenu opsega dogovora iznio je Bruxelles. Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič kaže da će se isporuke smanjiti za više od polovice, ali uspoređuje ih s prognozom koliko bi Kina izvezla bez dogovora, a ne s današnjom prodajom (konferencija za medije Europske komisije, Politico).

Smanjenje prema prognozi, a ne prema prodaji

U prvom izvještaju To Briefa pisali smo o samoj najavi. Šefčovič je dogovor postigao s kineskim ministrom trgovine Wangom Wentaoom nakon dvodnevnih razgovora i nazvao ga prvom fazom (konferencija za medije Europske komisije). U zajedničkoj izjavi Peking govori o dogovoru o trgovini hibridnim automobilima „u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije”, ali ne navodi koliki bi izvoz trebalo smanjiti (Kinesko ministarstvo trgovine). Obje strane potvrđuju da dogovor postoji, ali samo je jedna objavila brojku.

Novinar je pitao znači li „više od polovice” u odnosu na sadašnju ili prijašnju prodaju. Šefčovič je umjesto toga govorio o putanji koju bi uvoz pratio tijekom iduće četiri godine da se politika ne promijeni te rekao da bi dogovor u odnosu na tu putanju mogao spriječiti izvoz „nekoliko milijuna” vozila (konferencija za medije Europske komisije). Referentna putanja, odnosno prognoza uvoza bez dogovora, određuje što ta tvrdnja znači. Kad bi prognoza bez dogovora naglo rasla, kineske bi se isporuke hibrida mogle povećavati, a ipak ostati daleko ispod predviđene razine. Bruxelles nije objavio ni prognozu ni pretpostavke na kojima se temelji, pa nitko izvan Europske komisije ne može provjeriti tu brojku.

Zašto hibridi nisu obuhvaćeni carinama

Od listopada 2024. kineski automobili na isključivo električni pogon podliježu dodatnim carinama do 35,3 posto (Provedbena uredba EU-a 2024/2754). Te protusubvencijske carine, kojima se poništava učinak inozemnih subvencija, ne obuhvaćaju vozila koja imaju i motor s unutarnjim izgaranjem. Hibridi imaju takav motor. Obični hibrid povezuje benzinski motor s malom baterijom koja se puni tijekom vožnje; hibrid s mogućnošću punjenja iz utičnice ima veću bateriju koja se puni priključivanjem na izvor struje.

Prodor kineskih proizvođača u tu kategoriju vidi se po hibridima s mogućnošću punjenja iz utičnice. Prema Europskom udruženju proizvođača automobila (ACEA), kineske su marke činile 2 posto europske prodaje tih vozila 2024., a 25 posto u prvoj polovici 2026. Podatak se odnosi na marku automobila, a ne na zemlju u kojoj je proizveden; dogovor još ne određuje koja bi vozila bila obuhvaćena ograničenjem.

Tko bi mogao dobiti, a tko bi mogao platiti

Europske tvornice koje proizvode konkurentske modele mogle bi dobiti dodatne narudžbe ako ograničenje stvarno smanji uvoz. Stellantis, primjerice, sklapa Citroën C5 Aircross u hibridnoj i izvedbi s mogućnošću punjenja iz utičnice u Rennesu u Francuskoj (Stellantis). Nitko nije procijenio bi li se ondje preusmjerila prodaja ni koliko bi radnih mjesta to moglo značiti. Predsjednica njemačkog автомобилskog udruženja VDA Hildegard Müller назвала је dogovor prvim pozitivnim signalom, ali je rekla da će se njegov učinak moći procijeniti tek kad uvjeti budu poznati (Tagesschau).

Kupci bi bili na gubitku samo ako bi ograničenje bilo dovoljno nisko da smanji stvarni uvoz. Manje konkurentskih vozila ublažilo bi pritisak na sve proizvođače da nude popuste. Ograničenje postavljeno ispod rastuće prognoze, ali iznad današnjeg uvoza, ipak bi dopustilo daljnji rast uvoza, dok bi izvoznici ili trgovci mogli dio troška preuzeti smanjenjem marži. Dok ograničenje nije utvrđeno, svaka procjena utjecaja na cijene bila bi nagađanje.

Pravni oblik mogao bi odrediti koliko će dogovor trajati. Pravila Svjetske trgovinske organizacije o zaštitnim mjerama, odnosno hitnoj zaštiti domaće industrije, zabranjuju vladama da traže dobrovoljno ograničenje izvoza, dogovor prema kojem se izvoznik obvezuje isporučivati manje (Sporazum WTO-a o zaštitnim mjerama). Kinesko obećanje da će „umjeriti” izvoz na prvi pogled nalikuje takvom aranžmanu, pa je važno koji će pravni instrument odabrati Bruxelles. Šefčovič nije rekao koji namjerava primijeniti (Politico).

Čelnici EU-a prvi će put razmotriti parametre dogovora 15. listopada (konferencija za medije Europske komisije). Obje vlade potvrđuju da dogovor postoji, ali njegovi uvjeti još nisu utvrđeni. Objavljene izvozne granice nema, a najavljeni pad za više od polovice nije moguće provjeriti bez prognoze koju nitko izvan Europske komisije nije vidio. Nakon što čelnici razmotre plan, Šefčovič javnosti duguje dvije brojke: prognozu izvoza bez dogovora i samu gornju granicu.