EU mijenja oligarhe za dulje sankcije

Veleposlanici EU-a navodno su 22. rujna dogovorili produljenje jedne od sankcijskih lista Unije protiv Rusije na tri godine, umjesto dosadašnjih šest mjeseci (EFE/Unitel, Il Foglio). Cijena dogovora bilo bi uklanjanje dvojice milijardera, Mihaila Fridmana i Ališera Usmanova. Nijedna od tih promjena još nema pravnu snagu. Ako do uklanjanja dođe, o tome hoće li njihova imovina ostati zamrznuta odlučivat će država u kojoj se ta imovina nalazi.

Što je trenutačno na snazi

Lista obuhvaća osobe koje se optužuje za narušavanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Riječ je o jednom od nekoliko režima sankcija EU-a protiv Rusije. Na njoj počivaju dva pravna akta. Odlukom iz područja vanjske politike određuju se osobe koje se uvrštava na listu i kojima se zabranjuje ulazak (Decision 2014/145/CFSP). Posebna uredba, Uredba 269/2014, čini zamrzavanje imovine obvezujućim za svaku banku i poduzeće u EU-u.

Dogovor veleposlanika ne mijenja nijedan od ta dva akta. Vijeće EU-a, u kojem ministri vlada 27 država članica donose formalne odluke, mora izmijeniti oba akta i objaviti ih u Službenom listu Europske unije, službenom glasilu Unije. Do srijede ujutro To Brief nije pronašao objavljeni akt kojim bi se uveo trogodišnji rok ili uklonila dvojica oligarha s liste. Dok se takav akt ne pojavi, lista se primjenjuje na temelju sedmodnevnog privremenog produljenja donesenog kako ne bi prestala vrijediti (To Brief).

Kako je veto postao sredstvo pregovora

Za produljenje sankcija potrebna je jednoglasnost, što znači da ga svaka pojedinačna vlada može blokirati (Article 31 TEU). Svaki rok zato postaje poluga za pregovore. Slovačka je prva uskratila pristanak. Francuska je potom zatražila uklanjanje Usmanova s liste, prema navodima četvorice diplomata koje citira Euronews.

Latvija je istim vetom blokirala oba uklanjanja (To Brief). Prema navodima o postignutom dogovoru, Riga je u međuvremenu povukla prigovor.

Francuska se pozvala na nacionalnu sigurnost, ali nije rekla koji je interes ugrožen. Njezino je izaslanstvo spomenulo „specifično pitanje nacionalne sigurnosti”, rekli su diplomati za Euronews. Na pitanje novinara 17. rujna zašto Francuska želi ukloniti Usmanova s liste, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova odgovorio je da su pregovori u Vijeću povjerljivi (France Diplomatie). Zbog te šutnje diplomati nagađaju o skrivenoj pogodbi, ali za nijednu od tih teorija ne postoji dokumentarni dokaz (EUobserver).

Dvojica muškaraca tretirana su kao paket, iako se njihovi sudski postupci razlikuju. Opći sud EU-a u travnju 2024. poništio je prvotno uvrštavanje Fridmana na listu zbog nedostatka dokaza, dok je u veljači 2024. potvrdio uvrštavanje Usmanova (CURIA, T-301/22, CURIA, T-237/22). Ako dogovor bude proveden, Usmanov bi bio uklonjen unatoč tome što je sud potvrdio njegovo uvrštavanje. Pariz je tražio takav ishod, ali ga javno nije objasnio.

Što se događa sa zamrznutom imovinom nakon uklanjanja s liste

Uvrštavanje na listu EU-a obvezuje svaku banku u svakoj državi članici da zamrzne imovinu određene osobe. Nacionalna mjera vrijedi samo na području države koja ju je donijela. Latvijski zakon o sankcijama Rigi omogućuje uvođenje vlastitih mjera zamrzavanja imovine i zabrane ulaska (Latvian sanctions law). Takve bi mjere obvezivale latvijske banke, ali ne i njemačku ili talijansku banku u kojoj se nalazi ista imovina.

Italija pokazuje suprotan primjer. Zamrzavanje vila na Sardiniji povezanih s Usmanovom, uvedeno 2022., temeljilo se na uvrštavanju na listu EU-a, a nije pronađena zasebna talijanska odluka (Il Foglio). Kada uklanjanje s liste stupi na snagu, Rim vjerojatno više neće imati pravnu osnovu za zadržavanje zamrznutih vila. Njemačka je između ta dva slučaja. Sud u Frankfurtu u lipnju je presudio da vlasti nisu dokazale kako Usmanov kontrolira jahtu Dilbar, a plovilo se zadržava samo zbog žalbenog postupka koji je u tijeku (taz).

Što donosi dulji rok

Trogodišnji rok bankama i poduzećima dao bi veću predvidljivost. Istodobno bi se uklonili brojni rokovi na kojima jedna vlada može zaprijetiti cijeloj listi sankcija. Vijeće bi i dalje moglo mijenjati pojedinačne upise između tih rokova, a osobe na listi i dalje bi se mogle žaliti sudu. Smanjio bi se broj obveznih trenutaka u kojima se svih 27 vlada mora složiti da bi preostala imena ostala na listi.

Vijeće sada mora objaviti pravni akt prije nego što bilo koja od tih promjena postane obvezujuća. Pariz bi morao obrazložiti pitanje nacionalne sigurnosti koje zasad odbija javno pojasniti. Ako uklanjanje s liste stupi na snagu, o tome hoće li Usmanovljeva imovina ostati zamrznuta više neće odlučivati EU. O tome će odlučivati pravo države u kojoj se imovina nalazi.