Europa izostavljena iz pregovora o Ukrajini

Pregovarači Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država sastali su se 10. studenoga u Abu Dhabiju i razgovarali oko četiri sata. Bio je to njihov prvi trilateralni krug od veljače (Kyiv Independent). Europski izaslanici bili su u istom gradu, ali nisu sudjelovali u razgovorima. O svakom dogovoru koji bi zahtijevao europske vojnike ili promjenu sankcija EU-a i dalje mogu odlučivati samo europske vlade.

Najkonkretnija tema bila je moguća velika razmjena zarobljenika između Ukrajine i Rusije, no dogovor nije objavljen. Neimenovani ukrajinski dužnosnik rekao je AP-u da će se o pojedinostima razgovarati idućih dana (AP). Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je da je prerano ocjenjivati rezultate (TASS). Nisu objavljeni popis, broj zarobljenika ni datum razmjene.

Zaraćene strane ne slažu se ni oko svrhe pregovora. Volodimir Zelenski nazvao ih je „konstruktivnima i sadržajnima” te poručio da najprije treba okončati rat, zatim utvrditi sigurnosna jamstva za Ukrajinu, a na kraju razmotriti europske sigurnosne odnose (Predsjednik Ukrajine). Član ruske delegacije iznio je obrnut redoslijed i rekao Reutersu da Moskva novi europski sigurnosni okvir vidi kao glavnu svrhu razgovora (Reuters).

Konzultirani prije sastanka, ali izvan pregovaračke prostorije

Sigurnosni savjetnici iz glavnih europskih prijestolnica, zajedno s dužnosnicima EU-a i NATO-a, sastali su se s ukrajinskim i američkim izaslanstvima prije trilateralnog susreta. Potom su ostali izvan glavne prostorije, izvijestio je POLITICO. U zajedničkoj izjavi ponovno su potvrdili suverenitet Ukrajine i pozvali na vjerodostojna sigurnosna jamstva (Europsko vijeće).

Time što su uoči sastanka upoznali Kijev i Washington sa svojim stajalištima, Europljani su vjerojatno mogli utjecati na teme koje će te dvije delegacije otvoriti. Nisu, međutim, mogli izravno ispitivati ruske pregovarače ni dogovarati formulacije. Moskva se protivila sudjelovanju Europljana za glavnim stolom i njezin je prigovor uvažen (To Brief). Američki državni tajnik Marco Rubio nazvao je dan „vrlo produktivnim” i rekao da se Washington nada da će se format s vremenom proširiti i uključiti Europljane (The Guardian).

Moskva nije objasnila što bi njezin europski sigurnosni okvir sadržavao. Litva je već postavila jednu granicu: ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys rekao je da bi Vilnius odbacio svaki dogovor kojim bi Rusija dobila utjecaj na to koje će savezničke snage biti raspoređene u regiji (LRT). O raspoređivanju vojnika odlučuju europske vlade i saveznice u NATO-u. Sigurnosni okvir dogovoren bez njih tražio bi da prihvate uvjete o kojima nisu pregovarale.

Čak i ako se format proširi, EU još nije odlučio tko bi ga predstavljao. Talijanska premijerka Giorgia Meloni zatražila je od predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste da utvrdi tko govori u ime EU-a i s kakvim mandatom. Costa predsjeda sastancima čelnika država, ali ne može sam imenovati izaslanika; o tome bi se morali dogovoriti sami čelnici. Sljedeći put neformalno se sastaju u Dublinu 13. studenoga (Irsko predsjedništvo), no objavljeni dnevni red ne potvrđuje da će tada raspravljati o tom pitanju.

Odluke ostaju u europskim prijestolnicama

Najjasnije se to vidi kod sigurnosnih jamstava. Pariška deklaracija, koju je u siječnju 2026. usvojila Koalicija voljnih, pretežno europska skupina koja planira sigurnost Ukrajine nakon rata, predviđa raspoređivanje multinacionalnih snaga tek nakon vjerodostojnog prekida borbi. Doprinos svake zemlje mora proći njezin nacionalni postupak odobravanja (Elizejska palača). Washington ne može obvezati nijednu europsku državu da pošalje vojnike, kao što to ne može ni Kijev.

Isto vrijedi za sankcije. EU ih u pravilu donosi jednoglasno, pa svaka članica može blokirati odluku (Vijeće EU-a). Nitko tko pregovara u Abu Dhabiju ne može obvezati EU da ukine mjere protiv Rusije, ma koliko dogovor o njihovu ublažavanju ovisio.

Prvoga dana uspostavljen je kanal za pregovore i otvorena mogućnost razmjene zarobljenika, o kojoj Ukrajina i Rusija mogu odlučiti same. Trajno rješenje traži više: ako podrazumijeva slanje europskih vojnika ili promjenu sankcija EU-a, moraju ga odobriti vlade koje su čekale izvan pregovaračke prostorije. Nitko za stolom ne može odlučiti umjesto njih.