Inflacija u eurozoni 3,8 %, temeljna jedva raste

Potrošačke cijene u europodručju u rujnu su bile 3,8 posto više nego godinu prije, nakon rasta od 3,2 posto u kolovozu, pokazuje prva, preliminarna procjena Eurostata (Eurostat). To je najbrži rast od rujna 2023. (CNBC). Energija je naglo poskupjela, dok su se cijene u ostatku košarice jedva pomaknule. Europska središnja banka sastaje se 29. listopada kako bi odlučila što taj raskorak znači za kamatne stope (ECB calendar).

Podaci za cijelo europodručje potvrđuju prošlotjedne nacionalne procjene, prema kojima su troškovi goriva podigli inflaciju u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj iznad očekivanja (To Brief).

Energenti naglo poskupjeli, ostale cijene tek blago rasle

Energenti čine oko 9 posto košarice dobara i usluga koju prati Eurostat. U rujnu su bili 18,8 posto skuplji nego godinu prije, nakon rasta od 14,3 posto u kolovozu (Eurostat). Ta skupina obuhvaća više od benzina i dizela: uključuje i električnu energiju, plin te gorivo za grijanje.

Poskupljenje se razlikuje među državama. Godišnja inflacija cijena energije dosegnula je 14,9 posto u Njemačkoj i 22,3 posto u Italiji (Destatis, Istat). Kućanstva koja veći dio proračuna troše na gorivo za vožnju i grijanje osjetit će taj rast snažnije nego što pokazuje prosjek europodručja.

Ekonomisti prate i užu mjeru, temeljnu inflaciju. Iz nje su isključene cijene energije, hrane, alkohola i duhana, koje najviše osciliraju, kako bi se vidjelo širi li se cjenovni pritisak. Temeljna inflacija porasla je tek na 2,5 posto, s 2,4 posto u kolovozu (Eurostat).

Što pokazuju cijene usluga

Unutar temeljne inflacije posebnu pozornost zaslužuju usluge. Cijene šišanja, obroka u restoranima i popravaka uvelike ovise o plaćama. Njihov rast može biti prvi znak da radnici uspijevaju izboriti veće plaće kako bi nadoknadili skuplje račune za energiju, nakon čega poduzeća podižu cijene da pokriju veće troškove rada. Ekonomisti taj prijenos početnog poskupljenja nazivaju učinkom drugog kruga.

Inflacija usluga blago je porasla, s 3,0 na 3,2 posto u rujnu (Eurostat). Podaci za samo jedan mjesec ne mogu pokazati pokreću li rast plaće, a ne sadrže ni podatke o njima. Bert Colijn, glavni ekonomist ING-a, rekao je da se inflacija i dalje ponajprije odnosi na energiju, ali da se širi cjenovni pritisak pojačava ako energenti ostanu skupi (Yahoo Finance). Stručnjaci Europske središnje banke u rujnu su procijenili da će temeljna inflacija dosegnuti vrhunac od 2,8 posto 2027. godine (ECB projections).

Koga bi pogodilo povećanje kamatne stope

Europska središnja banka već je jednom podigla kamatnu stopu. Desetog rujna povećala je depozitnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na 2,50 posto (ECB). To je stopa koju Banka plaća bankama za novac koji kod nje drže preko noći. Ona određuje donju granicu kamate koju banke međusobno naplaćuju za posudbe, a taj se trošak potom prenosi na kredite klijentima.

Koliko brzo promjena stiže do kućanstava ovisi o vrsti stambenog kredita. Kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom kamata se ponovno određuje na svaki ugovoreni datum usklađivanja, često svakih nekoliko mjeseci ili jednom godišnje. U velikom dijelu europodručja vezana je uz Euribor, kamatnu stopu po kojoj banke međusobno posuđuju novac, a koja se kreće zajedno sa stopama Europske središnje banke.

Finska i Francuska nalaze se na suprotnim krajevima ljestvice. Do svibnja je 95 posto finskih stambenih kredita bilo vezano uz Euribor (Bank of Finland). Finskoj bi obitelji rata porasla pri sljedećem usklađivanju kamate. U Francuskoj više od 99 posto stambenih kredita ima fiksnu kamatnu stopu (Banque de France). Vlasnicima koji već otplaćuju kredit rata bi ostala ista, a poskupljenje bi uglavnom pogodilo one koji tek uzimaju novi kredit.

Prva procjena pokazuje nagli rast cijena energije i tek blagi porast temeljne inflacije, premda su usluge također poskupjele. Povećanje kamatnih stopa usporava zaduživanje i potrošnju tijekom više mjeseci, ali malo utječe na cijene goriva i grijanja jer one ovise o svjetskim energetskim tržištima. Ako Europska središnja banka 29. listopada ponovno podigne stope, mnogim finskim dužnicima rata kredita porast će pri sljedećem usklađivanju. Vozačima to neće uskoro donijeti olakšanje na benzinskim crpkama (ECB calendar).