Četiri teglenice kupile Rumunjskoj devet dana

Četiri barže natovarene kamenom sada leže na dnu Dunava, namjerno potopljene kako bi se dio vode preusmjerio prema Cernavodăi, jedinoj rumunjskoj nuklearnoj elektrani u pogonu. Taj privremeni podvodni prag podignuo je razinu vode na zahvatu za hlađenje za 8 centimetara iznad prognoze, čime je drugom bloku elektrane osigurano najmanje još devet dana rada (Digi24, HotNews). Kao što smo izvijestili u četvrtak, Rumunjska je već obavijestila Europsku komisiju da suša ugrožava Cernavodău. Državni tajnik u Ministarstvu prometa upozorio je da su dunavske struje dovoljno snažne da pomaknu barže (Știrile ProTV). Rješenje je, dakle, krhko gotovo koliko i problem koji pokušava riješiti.

Zašto razina rijeke postaje energetska kriza

Nuklearne elektrane u osnovi su toplinski strojevi. Fisija stvara toplinu, toplina pretvara vodu u paru, para pokreće turbinu, a iskorištenu paru potom treba ponovno ohladiti u vodu. U Cernavodăi tu ulogu ima Dunav. Kada rijeka padne prenisko, crpke gube usis, pa operateri moraju zaustaviti reaktor prije nego što se naruše sigurnosne pričuve.

Kratki bočni kanal, rukavac Bala, odvlačio je oko 85 posto lokalnog dunavskog protoka od trase koja napaja crpke elektrane (Mediafax). Rumunjska uprava za vode najprije je minirala podvodnu stijensku prepreku, zatim produbila kanal, a potom potopila četiri barže ispunjene kamenom kako bi suzila ulaz u Balu i natjerala više vode prema elektrani (Agerpres, AP). Barže su izabrane zato što ih je bilo moguće postaviti u nekoliko dana; ozbiljni zahvati na infrastrukturi ne rade se tom brzinom.

Na ulazu u Rumunjsku Dunav je imao protok od oko 1.400 prostornih metara u sekundi, približno trećinu kolovoškog prosjeka od 3.900, a hidrolozi su očekivali daljnji pad ispod svih dosad zabilježenih kolovoških minimuma (Radio România, Agerpres).

Cernavodă u uobičajenim okolnostima proizvodi oko 20 posto rumunjske električne energije (World Nuclear Association). Budući da je prvi blok izvan pogona od 28. srpnja, gubitak drugog bloka iz mreže bi izbacio još oko 650 do 680 MW. Rumunjska se zbog toga već pretvorila iz izvoznika u uvoznika električne energije: prema Serbia Energyju, veleprodajna cijena za idući dan dosegnula je 132,87 eura po MWh, a zemlji je navečer trebalo oko 1.700 MW uvoza (Serbia Energy). Nuclearelectrica je klijente upozorila na moguću višu silu, odnosno pravnu obavijest da možda neće moći ispuniti ugovore o isporuci (ZF).

Zajednička rijeka, nejednak pritisak

Ista suša pritišće cijeli dunavski bazen, ali ne jednako. Mađarska nuklearna elektrana Paks smanjila je proizvodnju za 1.770 MW, pa je iz uobičajenog kapaciteta od gotovo 2.000 MW ostala na približno 230 MW (kormany.hu). Kako je i mađarski nuklearni oslonac zakazao, Budimpešta se okrenula susjedima, a manjak je uglavnom pokrivala električnom energijom češkog podrijetla koja je stizala preko Slovačke. Sama Slovačka imala je sedam od osam turbina na hidroelektrani Gabčíkovo izvan pogona zbog niske vode, a Bratislava je odbila mađarski zahtjev za većim protokom, tvrdeći da već ispušta količine propisane haškim ugovorom (TA3, Noviny.sk).

Kratkoročni dobitnik je Bugarska. Nuklearna elektrana Kozloduj nastavila je raditi jer joj unutarnja crpna stanica daje dodatnu vodnu pričuvu koju Paks i Cernavodă nemaju. Bugarski izvoz skočio je na 32.000 do 33.000 MWh dnevno, dok su rumunjski i mađarski trgovci pokušavali osigurati prekogranične kapacitete (Mediapool). Europska komisija priopćila je da situaciju prati preko ENTSO-E-a, tijela koje koordinira europske elektroenergetske mreže, ali zasad ne vidi prijetnju opskrbi koja bi zahtijevala formalnu intervenciju (European Commission).

Hitni inženjering nije prilagodba

Francuski EDF predvidio je gotovo 9 mlrd. eura tijekom 15 godina za prilagodbu svojih nuklearnih elektrana klimatskim uvjetima, računajući da bi bez ulaganja do 2050. gubio oko 5 TWh godišnje zbog vrućina i niskih riječnih protoka (Le Monde). Rashladni tornjevi u cijelosti zaobilaze problem riječnog zahvata; češke elektrane Dukovany i Temelín već ih koriste (World Nuclear Association). Barže su Rumunjskoj kupile dane. Nisu uklonile klimatski rizik ugrađen u elektrane koje ovise o riječnom hlađenju, a nijedna vlada u dunavskom bazenu još nije objasnila kako ga namjerava riješiti.