Prinos od 4.93% pritišće francuski proračun

Francuska agencija za upravljanje državnim dugom 1. listopada prodala je obveznicu koja dospijeva u studenome 2036. uz prinos od 4,93 posto. Kad je istu obveznicu prodavala 3. rujna, prinos je iznosio 4,23 posto (Boursorama/Reuters). Ulagači su ponudili znatno više novca nego što je bilo ponuđeno (ABC Bourse). Francuska i dalje može pronaći zajmodavce, ali se svaki novi zajam sada skuplje plaća.

Upravo taj rast troškova zabrinjava Emmanuela Moulina, guvernera Banke Francuske. U razgovoru za Financial Times 5. listopada upozorio je da bi rast kamatnih stopa mogao postupno „ugušiti” Francusku ako ne uredi javne financije. Predložio je proračun koji smanjuje rashode i sužava manjak (Financial Times).

Zašto treba godinama da viši prinos poveća trošak zaduživanja

Prinos je zarada koju ulagač ostvaruje kupnjom obveznice po današnjoj cijeni. Francuske obveznice isplaćuju fiksnu godišnju kamatu, pa ulagač koji za obveznicu plati manje ostvaruje veći prinos od istih isplata. Isplate na već izdane obveznice za Francusku se ne mijenjaju.

Veći trošak nastaje pri refinanciranju, odnosno zamjeni dospjelog duga novim zaduženjem. Kad dospije stara, jeftinija obveznica, Francuska je otplaćuje izdavanjem nove, uz tada važeće kamatne stope. U proračunu za 2027. navedeno je da sljedeće godine dospijeva 189,2 milijarde eura srednjoročnog i dugoročnog državnog duga (Assemblée nationale). Budući da francuske obveznice traju godinama, država svake godine zamijeni samo dio ukupnog duga.

Izvješće francuskog Senata pokazuje kako se taj trošak postupno gomila. U izračunu se pretpostavlja da kamatne stope porastu za jedan postotni bod i ostanu na toj razini. Prve godine poskupljuje samo dug koji se refinancira, pa se kamatni trošak države povećava za oko 3,2 milijarde eura. Kako se refinancira sve više starih obveznica, dodatni trošak nakon devet godina doseže 33,5 milijardi eura (French Senate). Riječ je o scenariju, a ne o prognozi.

Tko naplaćuje, a tko plaća

Vladina prognoza obuhvaća širi krug duga: računa sav javni dug, uključujući dug socijalnog osiguranja i lokalnih vlasti. Kamate na taj dug trebale bi iznositi 79,2 milijarde eura 2026., a 91,2 milijarde 2027. (French government). Neovisno francusko Visoko vijeće za javne financije procjenjuje sličan iznos za 2027. (Haut Conseil des finances publiques). Ta projekcija računa s postupnim refinanciranjem ukupnog duga, a ne s troškom neke pojedinačne aukcije.

Prema izvješćima, proračun je za 2027. polazio od prosječnog prinosa na desetogodišnje obveznice od oko 4,3 posto, dok su se tržišni prinosi početkom listopada kretali blizu 5 posto (Euronews). Prva je brojka godišnji prosjek, a druga se odnosi na pojedine dane. Ako prinosi ostanu tako visoki, pretpostavka će se pokazati optimističnom.

Kupci novih francuskih obveznica dobivaju jer na više godina osiguravaju veći prinos. Ulagačima koji već drže francuske obveznice njihova je tržišna vrijednost pala. Ako ih zadrže do dospijeća, a Francuska plati kako je obećala, taj pad neće postati ostvareni gubitak.

Trošak prilagodbe snose porezni obveznici i primanja u javnom sektoru. Proračun premijera Sébastiena Lecornua trebao bi smanjiti manjak, odnosno razliku između javne potrošnje i prihoda, s 5,4 posto BDP-a 2026. na 5,0 posto 2027. (BFMTV). Zaposleni u javnom sektoru i umirovljenici osjetili bi ga kroz zamrzavanje plaća i mirovina, uz moguće porezne izmjene (Public Sénat). Stranke se već spore oko toga kako će se teret raspodijeliti (To Brief).

Zašto ulagači Francuskoj naplaćuju više

Kamatne stope rastu diljem Europe, ali Francuska se zadužuje skuplje od većine država. Francuske desetogodišnje obveznice 5. listopada nosile su oko 136 baznih bodova (1,36 postotnih bodova) veći prinos od njemačkih (dpa-AFX). Razlika između španjolskih i njemačkih obveznica 1. listopada iznosila je 63 bazna boda (CaixaBank Research). Budući da se podaci odnose na različite datume, usporedba pokazuje da Francuska plaća posebnu premiju, ali ne mjeri njezinu točnu veličinu.

Moulin je rekao da nije trenutak za raspravu o pomoći Europske središnje banke. Reuters je došao do slične procjene: malo je vjerojatno da će Banka kupovati francuske obveznice, odnosno otkupljivati francuski dug kako bi smanjila trošak zaduživanja, dok pritisak proizlazi iz problema francuskih javnih financija (Reuters).

Čak i ako proračun bude usvojen bez izmjena, javni će dug 2027. porasti na oko 121,7 posto BDP-a (Assemblée nationale). Francuski zastupnici ne mogu određivati tržišne kamatne stope, ali vjerodostojan proračun glavni im je alat za utjecaj na uvjete koje ulagači traže za financiranje države. Francuska je ovog mjeseca pronašla kupce za svoj dug. Ako prinosi ostanu blizu sadašnjih razina, svako će godišnje refinanciranje postupno povećavati kamatni trošak, pa će proračunu ostajati manje novca za druge namjene.