Francuska premija rizika blizu 100 bodova

Do sredine prijepodneva 15. rujna prinos na desetogodišnje njemačke državne obveznice porastao je na približno 3,50 posto, najvišu razinu od 2009. Francuski prinos dosegnuo je 4,48 do 4,50 posto, približivši se razinama posljednji put zabilježenima tijekom financijske krize 2008. (Reuters via Zonebourse). Prinos pokazuje godišnju zaradu ulagača koji kupi državnu obveznicu i drži je do dospijeća. Kada cijena obveznica pada, prinos raste, pa država pri izdavanju novoga duga mora ponuditi višu kamatnu stopu.

Razlika između francuskih i njemačkih prinosa približila se 100 baznih bodova, odnosno jednom postotnom bodu (Reuters via Boursorama). Ta razlika, poznata kao raspon prinosa, pokazuje koliko Francuska mora dodatno platiti za zaduživanje u usporedbi s Njemačkom. Porasli su i prinosi talijanskih, španjolskih, belgijskih i nizozemskih obveznica, ali njihovi se rasponi gotovo nisu promijenili. Francuska je jedina znatno odstupila.

Zajednički udar podignuo je prinose svima

Veći dio rasta prinosa diljem Europe posljedica je istih čimbenika: više inflacije i pooštravanja monetarne politike. Inflacija u europodručju u kolovozu je dosegnula 3,3 posto, dok su cijene energije porasle 14,3 posto na godišnjoj razini (Eurostat). Sirovom naftom Brent trgovalo se po cijeni blizu 108 dolara za barel (SIC Notícias). Europska središnja banka, koja određuje kamatne stope za 21 članicu europodručja, 10. rujna najavila je povećanje kamatnih stopa za 25 baznih bodova, čime njezina depozitna stopa od 16. rujna raste na 2,50 posto. Na dan 15. rujna još je vrijedila stopa od 2,25 posto (ECB). Dodatni pritisak stvorili su prinosi na američke državne obveznice od približno 4,8 posto, jer svjetski ulagači neprestano uspoređuju sigurne državne vrijednosne papire različitih zemalja (Bundesbank).

Talijanski prinos porastao je tijekom prva dva tjedna rujna za približno 23 bazna boda, ali se razlika prema njemačkom prinosu povećala za samo četiri bazna boda (la Repubblica, Borsa Italiana). Španjolski raspon povećao se za približno četiri do pet baznih bodova (El Español). U oba slučaja prinosi su uglavnom slijedili rast njemačkih obveznica, što upućuje na zajedničko prilagođavanje cijena, a ne na nepovjerenje ulagača prema pojedinoj vladi.

Dodatni račun za Francusku

Francuska je odstupila od tog obrasca. Njezin je prinos u istom dvotjednom razdoblju porastao za približno 28 do 31 bazni bod, pri čemu je oko 13 do 15 baznih bodova proizašlo iz širenja raspona, a ne iz rasta njemačkih prinosa (Banque de France). Gotovo polovica francuskog poskupljenja zaduživanja stoga je povezana s domaćom politikom, a ne sa svjetskim tržišnim kretanjima. Kao što smo izvijestili prošloga tjedna, francuska premija u odnosu na Njemačku sada je najveća od 2012., a Reuters njezino povećanje izravno povezuje sa zabrinutošću zbog podijeljene Nacionalne skupštine i političkih teškoća pri donošenju proračuna za 2027. (Reuters via Boursorama).

Francuska se i dalje može zaduživati na tržištu. Njezina je agencija za upravljanje dugom 3. rujna prodala obveznice u vrijednosti od 13,5 mlrd. eura kroz četiri izdanja, a ukupna potražnja ulagača bila je više nego dvostruko veća od ponuđenog iznosa (Zonebourse). Problem je cijena refinanciranja, koja se povećava postupno i s vremenom gomila. Budući da prosječno dospijeće francuskog duga premašuje osam godina (AFT), današnji viši prinosi zamjenjivat će jučerašnje niže stope kako stare obveznice budu dospijevale.

Belgija pokazuje kako se taj trošak razvija. Njezina Agencija za upravljanje dugom procjenjuje da bi trajno povećanje prinosa za 100 baznih bodova podignulo rashode za kamate za približno 178 mil. eura u 2026., dok bi do 2031. godišnji dodatni trošak narastao na 3,9 mlrd. eura (The Brussels Times). Naizgled mala godišnja poskupljenja zaduživanja s vremenom se pretvaraju u velik proračunski teret.

Tko dobiva, a tko gubi

Viši prinosi pogoduju štedišama i kupcima novih obveznica, ali kamate na bankovne depozite zasad ih gotovo ne prate. Prekonoćni depoziti u europodručju u srpnju su donosili samo 0,28 posto (ECB). Razliku zasad zadržavaju banke.

Novi dužnici suočavaju se s višim troškovima. U Nizozemskoj su ponuđene kamatne stope na stambene kredite fiksirane na deset godina do 13. rujna porasle za 14 baznih bodova u četiri tjedna, na 4,22 posto (Van Bruggen). Cijena stambenih kredita ne ovisi samo o prinosima na državne obveznice, nego i o kamatnim zamjenama, trošku financiranja banaka te očekivanoj politici Europske središnje banke. Smjer je ipak jasan: novo zaduživanje poskupljuje, dok su postojeći korisnici kredita s fiksnom kamatom zaštićeni do isteka ugovorenog razdoblja.

Europa plaća cijenu više inflacije i strože monetarne politike, a Francuska povrh toga snosi premiju zbog političke neizvjesnosti. Podaci o rasponima zasad ne upućuju na šire raslojavanje tržišta državnog duga u europodručju. Hoće li francuski dodatni trošak ostati pod nadzorom, ovisit će o glasovanju o proračunu za 2027. u Nacionalnoj skupštini.