Francuska premija najviša od 2012.

Prinos na desetogodišnje španjolske državne obveznice, odnosno godišnji povrat koji ulagači traže kako bi Španjolskoj posudili novac na deset godina, 14. rujna premašio je 4 posto. Ipak, tu je razinu već prešao u listopadu 2023.; relevantnije je da je sada dosegnuo najvišu vrijednost od prosinca 2013. (Europa Press). U istom su tjednu višegodišnje vrhunce dosegnuli i prinosi Njemačke, Francuske i Italije (El Mundo). Ulagači su, dakle, povećali cijenu zaduživanja diljem Europe, ali je pritisak bio najveći na Francusku.

Zašto su prinosi posvuda porasli

Istodobno su djelovala dva čimbenika. Cijena nafte snažno je porasla, pa se barel Brenta zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku približio 108 dolara (SIC Notícias). Posljedice su se odmah vidjele u inflaciji: ukupna stopa u europodručju porasla je u kolovozu s 2,9 na 3,3 posto, gotovo u cijelosti zato što je energija na godišnjoj razini poskupjela 14,3 posto. Temeljna inflacija, iz koje se isključuju promjenjive cijene energije i hrane, blago se smanjila na 2,4 posto (ECB). Kolovoško ubrzanje zato nije posljedica pregrijane domaće potrošnje, nego energetskog udara.

Potom je reagirala Europska središnja banka, koja određuje kamatne stope za 20 država europodručja. Njezino je Upravno vijeće 10. rujna podignulo stope za 0,25 postotnih bodova, čime je kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka kod ESB-a, ključna referentna vrijednost za ostale troškove zaduživanja, povećana na 2,50 posto (ECB, Bundesbank). Predsjednica ESB-a Christine Lagarde ocijenila je da bi prelijevanje viših cijena energije na plaće i usluge nanijelo veću štetu od pravodobnog zaoštravanja monetarne politike. Tržišta su očekivala samo povećanje, pa se prinos na dvogodišnje njemačke obveznice gotovo nije pomaknuo (Reuters via MarketScreener). Dugoročni troškovi zaduživanja ipak su porasli svim većim državama europodručja jer su ulagači počeli računati s dodatnim povećanjima kamata.

Zajednička rasprodaja, različite razine pritiska

Između 9. i 14. rujna referentni njemački prinos porastao je za približno 15 baznih bodova, odnosno stotinki postotnog boda, na oko 3,54 posto. Španjolski je prinos istodobno porastao za približno 19 baznih bodova, na 4,02 posto (Europa Press, QuiFinanza). Razlika između cijene španjolskog i njemačkog zaduživanja povećala se za samo oko četiri bazna boda, na približno 48 baznih bodova. Većina španjolskog rasta stoga je pratila njemačko kretanje i nije bila izraz posebnog nepovjerenja prema Madridu.

Francuska je izložena znatno većem pritisku. Njezin se prinos približio 4,5 posto, dok je razlika prema njemačkom dosegnula približno 96 baznih bodova, najviše od 2012. (AFP via Zonebourse). Kao što smo izvijestili prošloga tjedna, ta je razlika postala pokazatelj kojim tržište iz dana u dan mjeri vjerodostojnost francuskih javnih financija (To Brief).

Takvo je kretanje u skladu sa zabrinutošću zbog francuskog proračuna. Europska komisija procjenjuje da će Francuska 2026. imati manjak od 5,1 posto BDP-a, uz javni dug veći od 120 posto BDP-a (European Commission). Španjolska, nasuprot tome, očekuje rast od približno 2,4 posto i manjak blizu 3 posto BDP-a (European Commission). Francuska se snažno zadužuje uz slab gospodarski rast, a ulagači taj nesrazmjer ugrađuju u viši prinos.

Tko snosi trošak

Države ne počinju odmah plaćati kamatu od 4 posto na cjelokupan dug jer postojeće obveznice s fiksnom kamatnom stopom zadržavaju prvotne uvjete. Viši tržišni prinosi ulaze u državne proračune postupno, kada stare obveznice dospiju, a riznice izdaju nove po sadašnjim uvjetima. Talijanski Parlamentarni ured za proračun očekuje da će trošak kamata porasti s približno 4,1 posto BDP-a u 2026. na 4,5 posto do 2029. (UPB). Povećanje je postupno, ali se u Francuskoj, gdje je novo zaduživanje veliko u odnosu na BDP, svako refinanciranje po višim stopama gomila u osjetan dodatni trošak.

Prema projekcijama Europske središnje banke, inflacija bi se do 2028. trebala vratiti na 2,1 posto (ECB). Ostvari li se ta procjena, rujansko povećanje kamata poslužit će kao osiguranje od spirale u kojoj rast plaća i cijena međusobno potiču jedno drugo. Ostanu li cijene nafte visoke, a inflacija usluga ubrza, nova povećanja dodatno će poskupjeti kredite i refinanciranje državama koje taj račun najteže mogu podnijeti. Španjolskih 4 posto privuklo je pozornost zbog okrugle brojke, ali rast francuske premije prema Njemačkoj šalje ozbiljnije upozorenje.