Francuske opljačkane trgovine čekaju uvjete odštete

Emmanuel Macron poručio je u nedjelju navečer francuskim trgovcima da ih nakon subotnjih pljački neće prepustiti samima sebi. Nije naveo iznos odštete, uvjete za njezino ostvarivanje ni rok isplate (Élysée). Trgovačko udruženje procjenjuje štetu na nekoliko stotina milijuna eura u oko 1.500 poslovnih subjekata. Dok Vlada ne odredi uvjete za isplatu, trošak snose trgovci čije su trgovine opljačkane (Le Monde).

Tko zasad plaća račun

Procjenu je iznio Alexandre Bompard, čelnik trgovačkog udruženja, uz upozorenje da je za precizan obračun još prerano. Riječ je o procjeni sektora, a ne o provjerenom iznosu koji su utvrdile država ili osiguravatelji. Trgovcu kojem su razbijeni izlozi, a police ispražnjene, ta je razlika važna: procjena ne znači da se itko obvezao platiti štetu.

Troškove snose i gradovi: u požaru je teško oštećena gradska vijećnica u Limogesu, dok je većina sudionika marševa diljem zemlje prosvjedovala mirno, a nasilje se koncentriralo na pojedinim mjestima (Reuters).

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova daju dojam o razmjerima: 17. listopada privedeno je 2.397 osoba, a ozlijeđeno 997 policajaca i žandara, od kojih sedmero teško (La Provence). Privođenje ne znači i kazneni progon, a broj ozlijeđenih odnosi se samo na policijske snage. Pljačkaši su mnogo manja skupina od prosvjednika, a Macron ih je u govoru jasno razdvojio.

Tko obećanje može pretvoriti u isplate

Macron je obećao tri stvari: goniti one koji su uništavali imovinu, pomoći poduzećima i saslušati mirne prosvjednike (Élysée). Sam predsjednik nije razradio pomoć, nego je daljnje korake prepustio premijeru Sébastienu Lecornuu, koji 19. listopada predsjeda kriznim sastankom.

Na tom bi se sastanku prvi put mogli utvrditi iznos, uvjeti za ostvarivanje prava na pomoć i rokovi isplate. Lecornuovi ministri mogu odrediti te uvjete. Ako budu potrebna nova sredstva, a ne ona već predviđena proračunom, prijedlog će doći pred parlament koji je već podijeljen oko Lecornuova proračuna za 2027. To je zaključak na temelju trenutka u kojem je obećanje dano, no spor oko proračuna stvaran je i počeo je prije vikenda.

Školske blokade pokazuju koliko je taj spor dubok. Učenici su tjednima prije subote blokirali škole, a ranija premijerova obećanja nisu zaustavila prosvjede (Reuters). Njihov je cilj bio sam proračun.

Le Monde je 1. listopada izvijestio da plan povećava izdvajanja za obrazovanje, ali ukida 1.588 nastavničkih radnih mjesta (Le Monde). Ministar obrazovanja Édouard Geffray ukidanje mjesta obrazlaže smanjenjem broja učenika. Macronovo nedjeljno obraćanje nije donijelo ništa novo o školama, plaćama, gorivu ni javnim uslugama. Zahtjevi koji su ispunili ulice i račun za štetu od pljački sada su pred istom vladom.

Isti vikend, različiti zahtjevi

Francuska nije bila jedina zemlja u kojoj je te subote bilo nemira, kao što smo tada izvijestili (To Brief). Pobliži pogled pokazuje da je riječ o odvojenim sporovima, a ne o jedinstvenom pokretu. U Milanu su organizatori marševa „Italia in Piazza” naveli Francusku kao nadahnuće, a sukobi su izbili i u Bologni i Torinu (RaiNews). U Bruxellesu su izgrednici na rubovima demonstracija prouzročili veliku materijalnu štetu (BX1).

Španjolski prosvjed ima drukčiji povod. U Madridu od 26. rujna traje prosvjedni kamp na trgu Puerta del Sol, čiji sudionici traže niže najamnine i zaustavljanje deložacija (EFE). Svaki od tih prosvjeda upućen je nacionalnoj ili gradskoj vlasti, a nijedan se ne može riješiti u Bruxellesu.

U Francuskoj odgovor počinje Lecornuovim kriznim sastankom. Macron je dao jamstvo, a premijer i njegovi ministri sada trgovcima duguju konkretan iznos, uvjete za ostvarivanje prava na pomoć i rok isplate. Dok ih ne objave, trošak subotnjih pljački i dalje snose opljačkane trgovine.