Skip to main content
EU_ECONOMICS04 / 10 · priča dana3 min · 707 riječi · 32 izvora

Francuski porezni plan vraća se u raspravu

✦
Napisao AIto brief AI · 12. listopada 2026., 02:50
Kako je nastala

The rejected tax plan returns intact to the full Assembly.

Kompozicija slike · tobrief
tekst · 3 min čitanja

Odbor za financije francuske Nacionalne skupštine u petak, 9. listopada, odbio je prihodovni dio proračuna za 2027. godinu s 31 glasom prema 3, uz dva suzdržana (LCP, Assemblée nationale). Glasanje nije promijenilo zakon. Prema članku 42. Ustava, zastupnici u punom sastavu raspravljaju o izvornom vladinu prijedlogu, a ne o verziji koju je izmijenio odbor (Légifrance). Porezne mjere premijera Sébastiena Lecornua zato se vraćaju u raspravu neizmijenjene, koja počinje ovoga tjedna.

Odbor za financije manja je skupina zastupnika koja proučava proračun prije rasprave u cijeloj skupštini. Tri dana mijenjala je prihodovni dio, a zatim odbacila vlastitu izmijenjenu verziju. Podržali su je samo zastupnici stranke Ensemble pour la République predsjednika Emmanuela Macrona. Ostali su se podijelili iz suprotnih razloga: jedni su se protivili vladinim porezima, a drugi dopunama koje je dodao odbor (Franceinfo). Kako smo izvijestili u petak, glasovi protiv značili su odbijanje prijedloga, a ne dogovor o zamjenskom proračunu (To Brief).

Koga bi pogodili vladini porezi

Prva sporna mjera odnosi se na umirovljenike. U Francuskoj umirovljenici od oporezivog dohotka odbijaju 10 posto mirovine, ali najviše do iznosa utvrđenog za kućanstvo. Vlada želi taj najviši iznos smanjiti s 4.439 na 3.000 eura, čime bi se povećao oporezivi dohodak kućanstava kojima je sadašnji odbitak veći od novog ograničenja, uglavnom onih s višim mirovinama. Očekivala je da će mjera donijeti oko 1,4 mlrd. eura (amandman I-CF196).

Druga mjera odnosi se na ljude koji zbog bolesti ili ozljede ne mogu raditi. Zaposlenici koji primaju određene naknade za dugotrajnu bolest plaćali bi porez na polovicu iznosa, a žrtve nesreća na radu na veći dio odštete. Prijedlogom je prihod od te mjere procijenjen na 963 milijuna eura (Capital).

Odbor je uklonio obje mjere, ali njegove odluke ne prenose se u prijedlog o kojem će raspravljati cijela skupština. Obje se vraćaju u vladin tekst, a za njihovo novo uklanjanje zastupnici će morati ponovno glasati.

Ministri tvrde da bi amandmani odbora, uzeti zajedno, povećali proračunski manjak. Državni tajnik za javne račune David Amiel procjenjuje da bi trošak u odnosu na vladin prijedlog iznosio 8 mlrd. eura (Le Figaro). Philippe Juvin iz stranke Les Républicains, glavni izvjestitelj odbora za proračun, procjenjuje trošak na 9,6 mlrd. eura. Prema toj računici, manjak bi ostao na oko 5,35 do 5,4 posto BDP-a, umjesto da dosegne vladin cilj od 5 posto (Capital).

Nema objavljenog obračuna koji bi objasnio razliku između tih dviju procjena. Obje se odnose i na paket mjera koji više ne postoji. Trošak bi postao stvaran tek ako zastupnici ponovno izglasaju te amandmane.

Što se odlučuje 20. listopada

Rasprava o prijedlogu zakona 3210 počinje u utorak, 13. listopada, a glasanje o prihodovnom dijelu zakazano je za 20. listopada (dokumentacija Skupštine). Ako ga zastupnici odbace, proračunska pravila nalažu da se cijeli prijedlog smatra odbijenim u prvom čitanju, prije rasprave o rashodima (zakon o proračunskom okviru).

Socijalisti su zaprijetili podnošenjem prijedloga za prethodno odbacivanje, o kojem bi se glasalo prije početka rasprave (Le Monde). Les Républicains traže veće rezove rashoda, ali se protive dodatnom opterećenju umirovljenika, pa ne podržavaju ograničenje mirovinskog odbitka.

Ako parlamentarna rasprava zapne, članak 47. dopušta vladi da proračun uvede uredbom, odnosno aktom koji ga stavlja na snagu bez konačnog glasanja. To može učiniti tek nakon 70 dana bez odluke (Légifrance). Ministar gospodarstva Roland Lescure rekao je u nedjelju da bi tu mogućnost radije izbjegao, ali ju je nazvao „sigurnosnom branom” (La Croix).

Bruxelles ne određuje francuske poreze, ali Pariz mora slijediti dogovoreni smjer. Francuska je u postupku zbog prekomjernog manjka, mehanizmu EU-a za države čiji manjak prelazi 3 posto BDP-a; vlada se time obvezala smanjivati ga prema dogovorenom planu (Vijeće EU-a). Ministri financija europodručja pozvali su Pariz 8. listopada da donese proračun koji bi umirio ulagače (Reuters).

Petak je pokazao manje nego što bi se moglo zaključiti iz velike razlike u glasovima. Zastupnici su odbacili kompromis odbora, ali nisu se dogovorili čime ga zamijeniti, a skupština bi o istim mjerama mogla glasati drukčije. Ako na plenarnom glasanju ponovno odbace ograničenje mirovinskog odbitka i porez na naknade, trošak će se umjesto na umirovljenike i bolesne radnike vratiti u proračunski manjak. Lecornuovi ministri tada će prije 20. listopada morati zastupnicima ponuditi zamjenske mjere s izračunatim prihodima, jer općenito obećanje ušteda ne može nadomjestiti prihode koje je vlada već uračunala u eurima.

Details about this article
Model:
claude-opus-5-5
Generated:
10/12/2026, 1:36:38 AM
Pipeline run:
eu_pipeline_20261012_005007
Watermark:
SynthID (Google's invisible watermark)
Human review:
None before publication
Learn more about our methodology →