Francuska se zadužuje skuplje za 12 mlrd. eura

Francuska agencija za upravljanje dugom 1. listopada prodala je svih 11,999 mlrd eura dugoročnih obveznica koje je ponudila, a pristigle ponude dosegnule su 27,487 mlrd eura (ABC Bourse, Reutersova tablica aukcije). Ulagači i dalje kupuju francuske obveznice, ali za njih traže veći prinos. Za obveznicu koja dospijeva u studenome 2036. tražili su prinos od 4,93 posto, u odnosu na 4,23 posto koliko su tražili pri prodaji iste obveznice 3. rujna (Reutersova tablica aukcije).

Prinos obveznice pokazuje koliki godišnji povrat kupac ostvaruje s obzirom na cijenu koju je platio. Kupon, odnosno fiksna kamata koju Francuska obećava isplaćivati svake godine, nije se promijenio. Ulagači su jednostavno platili manje za svaku obveznicu, čime je porastao njihov prinos i trošak koji Francuska plaća za prikupljeni novac.

Ministar financija Roland Lescure predstavio je prodaju kao dokaz da ulagači i dalje vjeruju Francuskoj. Strateg za ulaganja u Natixis Investment Managers rekao je za Le Monde da su ponude veće od dvostrukog ponuđenog iznosa pri donjem rubu uobičajenog raspona (Le Monde). Aukcija potvrđuje tek da je Francuska tog jutra našla kupce, uz višu cijenu zaduživanja.

Zašto se povećao raspon prinosa Francuske i Njemačke

Isti se pritisak vidio i na tržištu već izdanih obveznica. Ondje se prinos na francuske desetogodišnje obveznice 1. listopada približio 5 posto (La Tribune). Sljedećeg je dana razlika između prinosa koje Francuska i Njemačka plaćaju na desetogodišnje zaduživanje premašila 150 baznih bodova (1,5 postotnih bodova), najviše od kraja 2011. (Reuters).

Dio tog pomaka potaknuo je rast cijena njemačkih obveznica, jer su ulagači tražili sigurno mjesto za svoj novac (dpa-AFX). Kad cijene obveznica rastu, njihovi prinosi padaju. Širi raspon zato odražava i potražnju za njemačkim obveznicama i zabrinutost zbog Francuske. Kako se rasprodaja proširila na druga tržišta, opisali smo u ranijem tekstu (To Brief).

Kako viša kamatna stopa utječe na proračun

Većina francuskog duga nosi fiksnu kamatu, pa viši prinosi ne mijenjaju uvjete obveznica koje su već prodane. Svaka nova obveznica nosi cijenu utvrđenu na dan prodaje. Ukupni trošak raste kako stare obveznice dospijevaju i država ih zamjenjuje novima po tada važećim stopama; 2027. dospijeva oko 197,4 mlrd eura (AFT).

Zato dugotrajan rast stopa svake godine sve više opterećuje proračun. Analiza francuskog Senata pokazuje da dodatni trošak kamata raste iz godine u godinu kako se sve veći dio duga refinancira (francuski Senat). Iznosi ovise o pretpostavljenoj veličini rasta stopa, pa nisu prognoza posljedica ovotjednog pomaka.

Trošak kamata već je velik i bez daljnjeg rasta. Vlada predviđa da će porasti sa 79,2 mlrd eura 2026. na 91,2 mlrd eura 2027. (francuska vlada). Prognoza se temelji na pretpostavkama same vlade, a ovotjedna aukcija nije je uzrokovala.

Kupci novih obveznica jasni su dobitnici: godinama će ostvarivati veći prinos, pod uvjetom da Francuska nastavi uredno plaćati dug. Trošak snosi proračun. Premijer Sébastien Lecornu želi smanjiti manjak, odnosno godišnju razliku između rashoda i prihoda, s 5,4 posto BDP-a na 5,0 posto 2027., dok bi se javni dug istodobno povećao na oko 121,7 posto BDP-a (proračunski dokument).

Zaposlenici javnog sektora i većina umirovljenika snosili bi dio tereta kroz zamrzavanje plaća i mirovina, uz nove poreze (Reuters). Neovisno francusko tijelo za nadzor javnih financija ocijenilo je vladinu prognozu rasta od oko 1,0 posto optimističnom, a cilj za manjak opisalo kao minimalan (Le Monde). Veći manjak znači da će Francuska morati prodati više obveznica po novoj cijeni.

Francuska zasad bez teškoća nalazi kreditore. Ako prinosi ostanu blizu ovotjedne razine, svako refinanciranje značit će zaduživanje po višoj stopi na više godina, a trošak kamata rast će sa svakom dospjelom obveznicom. Koliko će porasti, ovisi o visini stopa kada dospije tih 197,4 mlrd eura. Lecornuova vlada i podijeljeni parlament koji mora usvojiti proračun morat će odlučiti kako pokriti taj trošak: dubljim zamrzavanjem plaća i mirovina, višim porezima ili novim zaduživanjem po višoj cijeni.