Grenland razmatra trajno pravo prolaska SAD-a

Donald Trump, danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen potpisali su 22. rujna u New Yorku izmjenu američko-danskog obrambenog ugovora o Grenlandu iz 1951. (Reuters, ABC News). Njome se Narsarsuaq i Mestersvig određuju kao nova američka „obrambena područja”, odnosno lokacije na kojima je prema ugovoru dopuštena američka vojna aktivnost. U sporazumu nema podataka o broju vojnika, proračunu ni datumu početka rada tih područja (potpisani sporazum). Njime se utvrđuje da američke vojne snage imaju trajno pravo kretanja preko Grenlanda, dok je za nove lokacije i dalje potrebna suglasnost Grenlanda.

Slobodan prolaz bez svakokratnog odobrenja

Kad izmjena stupi na snagu, američke snage, vozila, državni brodovi i zrakoplovi moći će se slobodno kretati između obrambenih područja kopnom, morem i zrakom. Državni zrakoplovi moći će prelijetati Grenland i slijetati bilo gdje na otoku, a državni brodovi dobit će pristup podmorju u grenlandskim teritorijalnim vodama (objavljeni danski tekst). Za svaki pojedini let ili plovidbu neće biti potrebno novo odobrenje vlada triju strana.

Analitičari se ne slažu oko toga koliko ova izmjena donosi novih prava. Ugovor iz 1951. već je SAD-u dopuštao gradnju objekata, stacioniranje snaga i djelovanje unutar dogovorenih područja (tekst iz 1951.). Norveška analiza članka po članka ipak zaključuje da su odredbe o pravu slijetanja i pristupu podmorju stvarno proširenje ovlasti (Samfunn og politikk).

Najizravniju korist imat će postojeća baza. Pituffik Space Base na sjeverozapadu već služi za rano upozoravanje na raketne napade i nadzor svemira (US Space Force), a izmjena Washingtonu omogućuje da ondje modernizira i proširi aktivnosti. U uvodu se spominje mogući raketni štit „Golden Dome”, no Reuters nije pronašao podatke o novcu, vojnicima ni rokovima za taj projekt (Reuters).

Gdje Grenland još može odbiti

Za dvije nove lokacije pojedinosti još nisu određene. Narsarsuaq je civilna zračna luka na jugu, izgrađena na mjestu nekadašnjeg američkog uzletišta. Mestersvig je udaljena logistička lokacija na istočnoj obali. Sve tri vlade moraju se još dogovoriti o veličini tih područja i aktivnostima koje će se ondje moći odvijati (potpisani sporazum).

Za svako novo obrambeno područje najprije se mora podnijeti pisani prijedlog s lokacijom, veličinom, planiranim aktivnostima i mjerama za ograničavanje utjecaja na lokalno stanovništvo. Prijedlog razmatra zajednički odbor triju vlada. Ako odbor ne postigne dogovor u roku od 90 dana, pregovori se nastavljaju na razini zamjenika ministara, a potom i ministara (tekst danskog Ministarstva vanjskih poslova). Objavljena odredba ne predviđa automatsko odobrenje ni u jednoj fazi, pa u slučaju zastoja nema nove lokacije, a Nuuk može jednostavno odbiti prijedlog.

Trumpova tvrdnja o „trajnoj kontroli” (Bijela kuća) ide dalje od onoga što piše u sporazumu. Izmjena nema rok isteka, pa je aranžman doista trajan (tekst danskog Ministarstva vanjskih poslova). Ovlasti su, međutim, podijeljene: za nove lokacije te za svaki objekt ili trajnu prisutnost snaga države izvan NATO-a potrebna je suglasnost svih triju strana (objavljeni danski tekst).

Danska i Grenland obvezali su se i osigurati da budući neovisni Grenland ostane članica NATO-a i preuzme ovaj aranžman (tekst danskog Ministarstva vanjskih poslova). Ta obveza veže samo vlade koje su potpisale sporazum. Neovisni Grenland bio bi nova država koja bi sama odlučivala o svojim savezništvima.

Što zastupnici trebaju odobriti

Izmjena neće stupiti na snagu dok Danska i Grenland ne dovrše parlamentarne postupke i diplomatskom notom o tome ne obavijeste Washington (dansko ministarstvo). Prema izvještajima danskih medija, riječ je o danskom parlamentu Folketingu i grenlandskom parlamentu Inatsisartutu (n-tv). Nielsen je sporazum predstavio kao zaštitu grenlandskog prava na samoodređenje (To Brief).

Europske vlade pozdravile su sporazum, ali nisu ponudile vlastite snage. Njemački kancelar Friedrich Merz pohvalio je rješenje za koje je rekao da poštuje međunarodno pravo i jača NATO (njemačka vlada). Andy Burnham iz Ujedinjenog Kraljevstva i norveški premijer Jonas Gahr Støre pozdravili su ga 27. rujna, ali nisu najavili slanje snaga ni financiranje sigurnosti Grenlanda (vlada Ujedinjenog Kraljevstva). Zasad sigurnost ovog dijela arktičkog krila NATO-a ostaje u rukama triju vlada.

Kad izmjena stupi na snagu, američki zrakoplovi i brodovi moći će se kretati Grenlandom bez novog odobrenja vlada triju strana, dok će za korištenje dviju navedenih lokacija i dalje biti potreban dogovor. Analitičari se ne slažu oko toga koliko su ta prava kretanja šira od onih iz ugovora iz 1951. U svakom slučaju, grenlandski zastupnici odobravali bi ih prije nego što je itko rekao čemu će služiti Narsarsuaq i Mestersvig. Nielsenova vlada dužna je parlamentu Inatsisartutu dati to objašnjenje prije glasovanja.