Iranovih sedam neobjavljenih uvjeta drži Hormuz zatvorenim

Promet kroz Hormuški tjesnac pao je na tek djelić predratne razine. Iran sada poručuje da će tjesnac ostati zatvoren dok Washington ne ispuni sedam uvjeta čiji sadržaj Teheran nije objavio. Europski brodovlasnici, osiguravatelji i kupci plina zato čekaju na zahtjeve koje ne mogu ni proučiti, a ni postizanje dogovora samo po sebi ne bi vratilo brodove.

Mohammad Bagher Ghalibaf, predsjednik iranskog parlamenta, rekao je u nedjelju, 4. listopada, da će tjesnac ostati zatvoren dok SAD ne ispuni sedam uvjeta „utemeljenih na memorandumu iz Islamabada”, objavio je Nournews. Nije ih naveo. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova memorandum opisuje kao deklaraciju SAD-a i Irana iz lipnja 2026., kojom su iskazali namjeru zaustaviti borbe; njezini uvjeti nisu objavljeni, a napadi su se nastavili i nakon toga (Auswärtiges Amt).

Što je Iran javno zatražio

Iranski mediji opisivali su zahtjeve, ali nisu objavili njihov cjelovit popis. U analizi od 29. rujna Nournews je naveo da paket nije službeno objavljen (Nournews).

U tekstu su navedena četiri zahtjeva o kojima su govorili iranski dužnosnici. Iran traži završetak rata na svim bojištima, uključujući Libanon, te ukidanje američke pomorske blokade iranskih luka. Želi i uklanjanje ograničenja prodaje nafte te oslobađanje zamrznutih sredstava. Iz dostupnih izvještaja nije jasno jesu li ta četiri zahtjeva među Ghalibafovih sedam, pa izvan pregovora nitko ne može znati je li u nedjelju iznio nešto novo.

Spor oko toga tko će prvi povući potez

Sadašnji pokušaj dogovora počeo je u Ujedinjenim narodima, gdje je ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi predložio sedmodnevni plan uz posredovanje Katara (UN). SAD bi djelovao prvi, tijekom četiri ili pet dana (Franceinfo). Iran bi tjesnac ponovno otvorio tek nakon toga, šestoga dana. Donald Trump odbacio je plan 26. rujna, ne objasnivši kojemu se dijelu protivi (The Hill), o čemu je To Brief tada izvijestio.

Araghchi je oko 29. i 30. rujna u Dohi, preko katarskih posrednika, primio američke odgovore (Reuters preko Internazionale). Dužnosnik upućen u razgovore rekao je da je glavni spor redoslijed koraka. Iransko ministarstvo vanjskih poslova u nedjelju je priopćilo da su američki prijedlozi usmjereni na iranski nuklearni program, dok Teheran kao prvi prioritet postavlja Hormuz (Xinhua). Nijedna strana nije objavila američki tekst.

Iranski plan jasno navodi korake i njihov redoslijed. Prema izvještajima, upravo mu na tome prigovara Washington. Rano ukidanje blokade značilo bi gubitak stvarnog pregovaračkog utjecaja: Središnje zapovjedništvo SAD-a, američko vojno zapovjedništvo za Bliski istok, objavilo je da je do 23. rujna preusmjerilo 115 trgovačkih brodova koji su plovili prema iranskim lukama ili iz njih (CBS). Primirje u Libanonu ovisi i o Izraelu, koji se američkim potpisom ne može obvezati.

Zašto potpis ne bi odmah vratio brodove

Tvrtka za praćenje plovidbe Windward zabilježila je 17 prolazaka kroz tjesnac 29. rujna, u usporedbi s oko 135 dnevno prije rata (Argus). Dana 1. listopada još jedan tanker pogodio je projektil nepoznatog podrijetla (gCaptain).

Odluku o povratku brodova donose osiguravatelji. Premije osiguranja od ratnog rizika, odnosno cijena zaštite broda od štete u sukobu, krajem kolovoza dosegnule su 3–8 % vrijednosti broda, u usporedbi s oko 0,25 posto prije rata, prema nizozemskom udruženju osiguravatelja (Verbond van Verzekeraars). Udruženje je priopćilo da pokriće ovisi o potvrdi da su mine uklonjene i o razdoblju bez incidenata.

Washington je pokušao uvjeriti tržište. U Rotterdamu je 1. listopada američki mornarički časnik Matthew Kawas nazvao tjesnac „otvorenim” i pozvao osiguravatelje da zadrže pokriće (Schuttevaer). Nizozemski brodovlasnici odgovorili su da pozitivna poruka nije dovoljna dok prolaz ne bude siguran i pouzdan (Transport Online).

Europa već snosi posljedice. Talijanska energetska tvrtka Edison nije primila 35 pošiljaka ukapljenoga prirodnog plina iz Katara (Staffetta Quotidiana). Vlade mogu pridonijeti sigurnosti plovidbe, ali glavni europski prijedlog ovisi o dogovoru: Emmanuel Macron rekao je 18. rujna da Francuska priprema obrambenu misiju pomorske pratnje koja bi počela tek nakon postizanja sporazuma (Élysée). Nijedna vlada ne može narediti osiguravateljima da ponovno odobre pokriće.

Ghalibaf brodarima nije dao javne kriterije prema kojima bi mogli procijeniti kada će Iran otvoriti tjesnac. Dogovor bi zatim morao omogućiti sigurne i osigurane plovidbe, a europskim kupcima katarskog plina taj je drugi ispit važniji od prvoga.