Irska štiti potpore u rezu EU-a od €141bn

Irska predlaže da se plan potrošnje Europske komisije za razdoblje 2028.–2034. smanji za 141 milijardu eura, odnosno oko 8 posto, dok bi poljoprivredne potpore i regionalna pomoć ostale gotovo netaknute (pregovarački dokument Vijeća). Rezovi bi zato pogodili istraživanje, obranu i vanjsku politiku. Vlade koje žele manji proračun dobivaju niži ukupni iznos, ali sada moraju reći gdje bi još rezale da bi ostvarile znatno veće uštede koje traže.

Iznos od 141 milijarde eura izražen je u cijenama iz 2025., bez uračunate inflacije. Navodi o rezu od 159 milijardi eura odnose se na isti nacrt, ali su izračunani u tekućim cijenama, koje uključuju predviđenu inflaciju (Reuters). Irska je sastavila tekst jer u ovom polugodištu predsjeda Vijećem EU-a. Predsjedanje se rotira među državama članicama, a država koja ga preuzme vodi pregovore vlada.

Što je Irska zaštitila, a gdje predlaže rezove

Nacrt je „pregovarački okvir”: kompromisni tekst predsjedništva koji nijednu vladu ne obvezuje. Zadržava zajamčeni minimalni iznos potpore dohotku poljoprivrednika od 261,013 milijardi eura, gotovo nepromijenjen. Povećava i zajedničku proračunsku stavku, koja obuhvaća kohezijska sredstva EU-a za siromašnije regije i druge programe, na 410,080 milijardi eura (pregovarački okvir Vijeća).

Uštede bi se ostvarile drugdje. U usporedbi s planom Komisije, izdvajanja za istraživanje, konkurentnost industrije i sigurnost smanjila bi se za 66,605 milijardi eura. Vanjska politika izgubila bi 33,064 milijarde eura, uključujući sredstva za zemlje koje žele pristupiti EU-u i njezine istočnoeuropske susjede (New Union Post).

Thomas Byrne, irski ministar za europska pitanja, opisuje tekst kao kompromis koji bi trebao pomaknuti pregovore naprijed (RTÉ). Nacrt svakoj strani nudi nešto: vlade koje traže proračunsku štednju dobivaju niži ukupni iznos, a one koje ovise o poljoprivrednim i regionalnim sredstvima zadržavaju ih.

Takvih je vlada mnogo. Dana 2. listopada 17 čelnika, među njima talijanska premijerka Giorgia Meloni i rumunjski predsjednik Nicușor Dan, zatražilo je očuvanje sredstava za poljoprivredu i koheziju (slovenska vlada), kao što smo tada izvijestili (To Brief).

Zašto zagovornici štednje i dalje nisu zadovoljni

Šest država članica uplaćuje više u proračun EU-a nego što iz njega dobiva: Njemačka, Nizozemska, Austrija, Danska, Finska i Švedska. U kolovozu su zatražile rezove od „nekoliko stotina milijardi” eura, raspoređene na sva područja potrošnje (zajednička izjava). Irski prijedlog daleko je od tog iznosa. Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da predložena veličina proračuna nije polazište za dogovor (Tagesschau).

Finska pokazuje gdje taj zahtjev nailazi na proturječje. Premijer Petteri Orpo nazvao je predložene uštede premalima, a zatim prigovorio da se prevelik dio rezova odnosi na obranu, istraživanje i nove tehnologije (STT/Suomenmaa). U nacrtu koji štiti poljoprivredu i regije Orpo traži manji proračun, ali i zaštitu upravo onih područja koja su najviše pogođena rezovima.

Europski parlament prigovara iz suprotnog razloga. Njegovi glavni pregovarači za proračun, Siegfried Mureșan i Carla Tavares, odbacili su nacrt 10. listopada. Ocijenili su da bi smanjenje sredstava za konkurentnost i vanjsku politiku oslabilo sposobnost Europe da ulaže, podupire partnere i reagira na krize (Europski parlament).

Tko može zaustaviti dogovor

Za sedmogodišnji proračun potrebna je jednoglasna potpora svih 27 vlada. Prije toga Europski parlament mora dati suglasnost većinom svih svojih zastupnika (članak 312.). Zato svaka vlada može uložiti veto. Parlament može uskratiti suglasnost, ali ne može prepravljati proračunski okvir: može samo prihvatiti ili odbiti dogovor vlada. Čelnici će o nacrtu raspravljati na sastanku 15. i 16. listopada (dnevni red Europskog vijeća).

Iz dostupnih podataka proizlazi jasan zaključak: šest država neto uplatiteljica želi mnogo dublje rezove nego što ih predlaže Irska. Irski nacrt pokazuje koliko ih je teško provesti kad su poljoprivreda i regionalna potrošnja zaštićene, jer se tada rezovi prebacuju na istraživanje, sigurnost i vanjsku politiku — područja za koja i te države tvrde da su Europi potrebna. Ostaje jedno važno ograničenje: šest država nije objavilo detaljan protup prijedlog, pa još nije jasno gdje bi pronašle dodatne milijarde. Dok Berlin, Haag i njihovi partneri ne iznesu vlastiti plan, irski je tekst jedini konkretno razrađen prikaz kompromisa na stolu.