Napadi na kijevske elektrane, primirje zapelo

U ruskom napadu projektilima i dronovima na Kijev, koji je počeo navečer 13. listopada, poginulo je pet osoba, a 36 ih je ozlijeđeno, priopćila je kijevska policija. Najmanje 600.000 ljudi ostalo je bez električne energije, objavio je predsjednik Volodimir Zelenski (Zelenski). Dva dana ranije Donald Trump proglasio je da je energetsko primirje na snazi, no dužnosnik Bijele kuće rekao je da je riječ tek o prijedlogu koji Rusija još razmatra. U početku bi obuhvatio ukrajinske napade na ruske rafinerije, a tek poslije ruske napade na elektrane i mrežu (Axios).

Među metama su bila kijevska kogeneracijska postrojenja, koja proizvode električnu energiju i toplinu za sustav daljinskog grijanja. Kako se približava zima, ona održavaju domove toplima i osvijetljenima.

Objava, a ne dogovor

Trump je 11. listopada objavio da je „ENERGETSKO PRIMIRJE” odmah stupilo na snagu i da su obje strane pristale na njega (Trump). U objavi nije bilo teksta dogovora, popisa zaštićenih objekata, postupka njegova stupanja na snagu ni načina provjere kršenja.

Moskva ga nije prihvatila. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je 14. listopada da opseg primirja nije utvrđen i da se pregovori nastavljaju (Kyiv Independent). Zelenski nove napade naziva kršenjem primirja, kao i nakon prethodnog udara na kijevsku elektranu (To Brief). Nije objavljen tekst koji bi obje strane prihvatile, vrijeme početka ni dogovor o nadzoru, pa se ne može potvrditi da je primirje ikad stupilo na snagu i bilo prekršeno.

Koliko vrijede rafinerije

Ukrajinska je ponuda uzajamna: Kijev bi prestao napadati ruske rafinerije i pogone za proizvodnju dizela ako bi Rusija prestala napadati ukrajinski energetski sustav. Napadi na rafinerije jedan su od rijetkih načina na koje Kijev može nanijeti gospodarsku štetu unutar Rusije, što ih čini pregovaračkim adutom.

Zato je važno kojim bi redom primirje stupilo na snagu. Kad bi prva faza obuhvatila samo rafinerije, Kijev bi se odrekao tog aduta, dok bi ukrajinske elektrane i trafostanice ostale izložene napadima. Kijev zato traži da svaki prekid vatre obuhvati i elektroenergetsku mrežu.

Washington možda raspolaže vlastitim sredstvom pritiska. Europski dužnosnici rekli su listu Financial Times da su američki dužnosnici upozorili Kijev i europske prijestolnice na moguće posljedice. Prema tim dužnosnicima, Washington bi mogao ograničiti obavještajne podatke koje dijeli s Ukrajinom i usporiti isporuke američkog oružja koje plaćaju saveznici ako Ukrajina ne prestane napadati rafinerije.

Washington nije potvrdio te navode, a nije se pojavila ni odluka o prekidu razmjene obavještajnih podataka ili isporuka oružja. Ako su informacije točne, upozorenje pokazuje da Washington kao prvi ustupak želi obustavu ukrajinskih napada na rafinerije.

Europa pritišće, ali odluke donose drugi

Europske vlade poduprle su prekid vatre kojim bi se zaštitila elektroenergetska mreža. Glasnogovornik njemačke vlade Stefan Kornelius rekao je da Berlin ne vidi naznake da će Rusija pristati na primirje, ukazujući na obnovljene napade i poginule (MDR). Prije najnovijeg napada francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na primirje koje bi obvezivalo obje strane (Élysée).

U Senatu je talijanska premijerka Giorgia Meloni podržala uzajamnu obustavu napada, a njezina je parlamentarna većina prihvatila rezoluciju kojom se vlada obvezuje diplomatski zalagati za trenutačni prekid vatre (Sky TG24). Meloni je također ustvrdila da Europi treba predstavnik u pregovorima s mandatom svih 27 vlada EU-a (Talijanski senat). Takav bi izaslanik za pregovaračkim stolom mogao govoriti u ime cijelog bloka, umjesto da svaka prijestolnica zasebno lobira u Washingtonu.

Njezin prijedlog pokazuje gdje se danas donose odluke: uvjete oblikuju Washington i Moskva. Kijev odlučuje hoće li obustaviti vlastite napade i može odbiti dogovor koji bi obuhvatio samo rafinerije. Europske vlade mogu vršiti pritisak, osiguravati financiranje i protiviti se. Dio oružja čiju je isporuku Washington, prema medijskim navodima, zaprijetio usporiti plaćaju saveznici, no nijedna europska vlada ne pregovara o tekstu.

Trump je objavio primirje prije nego što su Washington, Moskva i Kijev dogovorili što ono obuhvaća. Rusija je nastavila napadati ukrajinska energetska postrojenja, a Kremlj i dalje tvrdi da opseg primirja nije utvrđen. Navodi da Washington pritišće Kijev kako bi odustao od napada na rafinerije nisu potvrđeni. Ipak, oni pokazuju koji se ustupak tražio kao prvi.