Nizak Dunav povećava trošak kupnje struje u Rumunjskoj

Oba reaktora rumunjske nuklearne elektrane Cernavodă ostat će isključena dok Dunav ne omogući siguran rad, objavila je 11. listopada tvrtka Nuclearelectrica, ne navodeći datum ponovnog pokretanja (Nuclearelectrica). Ta obavijest ne smanjuje dodatno količinu električne energije u mreži, nego produljuje obustavu koja je počela ljeti. Trošak najprije snose tvrtke koje su unaprijed ugovorile kupnju električne energije iz elektrane.

Prvi je reaktor kontrolirano zaustavljen 28. srpnja, a drugi 13. kolovoza (obavijest o prvom reaktoru, obavijest o drugom reaktoru). Studija o opskrbi Rumunjske električnom energijom od 2020. do 2025. procijenila je neto kapacitet tih dvaju reaktora na oko 1,3 GW (studija o dostatnosti opskrbe). Neto kapacitet označava količinu električne energije koju elektrana može isporučiti u mrežu nakon što podmiri vlastite potrebe. Riječ je o planskoj procjeni, a ne o mjerenju manjka električne energije određenoga dana.

Zašto je zaustavljenom reaktoru i dalje potrebna rijeka

Zaustavljanjem reaktora prekida se lančana reakcija, ali gorivo i dalje oslobađa toplinu radioaktivnog raspada, koju crpke moraju odvoditi. Nuclearelectrica navodi da su oba bloka u sigurnom stanju mirovanja i da su njihove sigurnosne funkcije očuvane (Nuclearelectrica). Petre Min, voditelj centra za odgovor na izvanredne situacije pri regulatoru nuklearne sigurnosti CNCAN, rekao je da zaustavljenim blokovima i dalje treba voda iz Dunava te da posade usmjeravaju više vode prema vodozahvatu (HotNews).

Vodostaj se približio operativnoj granici. Rumunjska uprava za vode ANAR 10. listopada zabilježila je u Cernavodău vrijednost od −259 cm, samo tri centimetra iznad razine od −262 cm, ispod koje crpke za hlađenje više ne mogu pouzdano zahvaćati vodu (Agerpres). Oznaka minus pokazuje položaj u odnosu na stalnu referentnu oznaku, a ne negativnu dubinu.

Kako bi se vodostaj podigao, ANAR naložio je da se od 10. do 18. listopada iz akumulacije Iezer ispušta dodatnih 20 kubičnih metara vode u sekundi (Mediafax). O početku ispuštanja već smo izvijestili (To Brief). Još nije objavljeno mjerenje koje bi pokazalo koliko te vode stiže do crpki elektrane.

Viši vodostaj sam po sebi ne bi ponovno pokrenuo reaktore. Oznaka od −262 cm samo pokazuje mogu li crpke zahvaćati vodu. Odluku o ponovnom pokretanju donosi operator procjenjujući dopuštaju li uvjeti siguran rad, a nije objavio brojčani prag za takvu procjenu (Nuclearelectrica). Ni prognoze ne upućuju na brz oporavak rijeke. Državni tajnik u ministarstvu energetike Cristian Bușoi rekao je 7. listopada da se u sljedećih deset dana ne očekuje trajniji porast vodostaja Dunava (Digi24).

Tko plaća nedostatak električne energije

Opskrba nije prekinuta ni bez elektrane. Javni podaci operatora prijenosne mreže Transelectrica pokazivali su 11. listopada nultu nuklearnu proizvodnju, dok su manjak pokrivali vjetar, sunčane elektrane i uvoz. Neto uvoz, odnosno uvoz iz inozemstva umanjen za izvoz, toga je dana u prosjeku iznosio 446 MW (Solar Industry).

Teret pada na kupce. Nuclearelectrica je svoju proizvodnju unaprijed prodala dobavljačima električne energije i velikim potrošačima. Za dio tih ugovora zatim je poslala obavijesti o višoj sili, navodeći da joj događaji izvan njezine kontrole onemogućuju isporuku (BVB). Kupci i dalje trebaju tu električnu energiju pa zamjensku opskrbu moraju osigurati sami.

Bușoi je procijenio da treba nadomjestiti oko 900 MW ugovorene električne energije. Kupci je, rekao je, nabavljaju na tržištu za dan unaprijed, aukciji za isporuku sljedećeg dana, ili je u satima najveće potrošnje uvoze iz susjednih zemalja poput Bugarske, ponekad po znatno višim cijenama od onih iz prvotnih ugovora (Digi24). Ta brojka ne označava još jedan prekid opskrbe, nego dio proizvodnje elektrane Cernavodă koji je već bio prodan.

Obavijest od 11. listopada produljuje postojeću obustavu, ali ne uzrokuje dodatni pad proizvodnje (Nuclearelectrica). Dok obustava traje, kupci koji su primili obavijesti o višoj sili moraju nedostajuću električnu energiju nabavljati na otvorenom tržištu i pokriti eventualnu razliku u cijeni u odnosu na prvotne ugovore (BVB). Kućanstva će trošak osjetiti samo ako ga dobavljači prenesu na njih, što ovisi o njihovim ugovorima i o tome koliko će dugo vodostaj Dunava ostati nizak. Bușoi je odbacio tvrdnje da će računi porasti 50 posto, ali očekuje znatan pritisak na cijene ako opskrba ostane ograničena (Jurnalul).