Nizak Dunav ugrožava rumunjsku struju

Kod Cernavode, na donjem toku Dunava u Rumunjskoj, rijeka trenutačno nosi oko 1.600 prostornih metara vode u sekundi, manje od 40 posto uobičajenog srpanjskog protoka (Digi24, Bloomberg). Za nuklearnu elektranu to nije hidrološki podatak sa strane, nego radni uvjet. Reaktori proizvode električnu energiju, ali višak topline mora preuzeti riječna voda koja se pumpa kroz rashladne sustave. Kad se rijeka spusti prenisko, pumpe više ne mogu raditi sigurno. Reaktori se tada gase, a iz mreže nestaje stabilna niskougljična proizvodnja, ona koja radi neovisno o vjetru i suncu.

Rumunjska je 31. srpnja proglasila nacionalno energetsko stanje pripravnosti za kolovoz. Riječ je o tehničkoj mjeri za elektroenergetski sustav, a ne o ustavnom izvanrednom stanju (Mediafax). Privremeni premijer Ilie Bolojan rekao je da bi suša mogla ugroziti oko 20 posto nacionalne proizvodnje električne energije (RRI, Agerpres). Najslabiji dio dana pada između 20 i 23 sata, kada proizvodnja iz solarnih elektrana slabi, a kućanstva još troše mnogo struje.

Isti se problem širi niz i uz Dunav. Mađarska nuklearna elektrana Paks prepolovila je proizvodnju. Bugarska nuklearna elektrana Kozloduj stavljena je pod poseban nadzor. Kako smo izvijestili prošloga tjedna (To Brief), toplinski val već je bio zaustavio prvi blok Cernavode. Od tada se kriza produbila.

Potapanje teglenica kako bi se spasio reaktor

Prvi blok Cernavode isključen je iz mreže 28. srpnja. Ministarstvo energetike upozorilo je da bi forsiranje rashladnih pumpi pri tako niskom protoku moglo izazvati oštećenja čiji bi popravak trajao do godinu dana (Agerpres). Drugi blok prošao je noćnu provjeru 30. srpnja i ostao priključen na mrežu, ali pod strogim nadzorom (Curs de Guvernare, Romania Insider).

Kako bi taj preostali reaktor ostao u pogonu, Bolojan je iz vladine pričuve izdvojio 7 milijuna leja za hitne radove na riječnom čvorištu uzvodno od elektrane, s ciljem preusmjeravanja protoka prema zahvatnom bazenu Cernavode. Dužnosnici su raspravljali i o potapanju metalnih teglenica kako bi se glavna struja Dunava usmjerila prema elektrani (Adevarul, Digi24). Rumunjska sada fizički preuređuje dio rijeke zbog jednoga nuklearnog reaktora.

Ista rijeka, isti pritisak

Mađarska je u još težem položaju. Vodomjer na Dunavu kod Paksa 30. srpnja pokazao je -122 centimetra, rekordno nisku razinu (kormany.hu). Do 31. srpnja jedan je blok bio zaustavljen, a drugi je radio s pola snage, pa je proizvodnja pala na približno polovicu kapaciteta elektrane. Operater elektrane MVM upozorio je da bi potpuno zaustavljanje moglo postati neizbježno u roku od nekoliko dana (MVM Paks, HVG).

Bugarski Kozloduj, koji se također hladi vodom iz Dunava, i dalje je radio, ali je aktivirao pravila za pogon pri preniskom vodostaju. Ministrica energetike Iva Petrova kontaktirala je Srbiju radi upravljanja protocima kroz uzvodni sustav brana Đerdap (24 Chasa). Austrijski Verbund, najveći proizvođač hidroenergije u zemlji, odvojeno je izvijestio da mu je suša smanjila proizvodnju na 68 posto planirane razine (Kleine Zeitung). Niska voda istodobno slabi nuklearnu i hidroenergiju.

Tko plaća kad nestane jeftina struja

Kad nuklearna proizvodnja padne, zamjenjuju je skuplji izvori. Rumunjska je očekivala vršnu potrošnju od oko 7.300 MW, dok je domaća proizvodnja iznosila samo 4.000 do 4.300 MW. Već navečer uvozila je oko 1.700 MW, uglavnom iz Bugarske (Profit.ro, EUAlive). Rumunjska se tako iz izvoznika struje pretvorila u uvoznika.

Dobitnici su plinske elektrane i operateri baterijskih sustava, koji prodaju struju u satima oskudice. Nuklearni operateri gube prihod. Opskrbljivači koji kućanstvima nude ugovore s fiksnom cijenom moraju skupu zamjensku električnu energiju kupovati na veleprodajnom tržištu. Analitičari mađarskog Portfolija procijenili su da bi zamjena proizvodnje iz Paksa uvozom mogla povećati mađarski vanjskotrgovinski manjak, odnosno razliku između onoga što zemlja plaća za energiju iz inozemstva i onoga što zarađuje izvozom, za do 1 posto BDP-a (Portfolio). Bolojan je rumunjska kućanstva zamolio da perilice rublja i bojlere uključuju nakon 23 sata (Mediafax).

Rizik nisu neposredna isključenja struje, nego istodobni gubitak jeftine proizvodnje u nekoliko povezanih sustava. Države tada pomoć traže od susjeda koji imaju isti riječni problem. Prognoze pokazuju da bi se protok kod Cernavode do 3. kolovoza mogao spustiti prema 1.500 m³/s, a vodostaj kod Paksa na -130 centimetara (RRI, kormany.hu). Hitne teglenice i pomicanje potrošnje kupuju dane, ne tjedne. Ljetna suša sada može istodobno izbaciti stabilnu niskougljičnu proizvodnju iz nekoliko povezanih europskih tržišta električne energije. Planiranje europske mreže još nije prilagođeno toj činjenici.