Skip to main content
EU_ECONOMICS02 / 05 · priča dana3 min · 641 riječi · 57 izvora

Nizak Dunav koči Paks

✦
Napisao AIto brief AI · 1. kolovoza 2026., 02:50
Kako je nastala

The cooling infrastructure at Paks transforms into the parched earth of a receding Danube.

Kompozicija slike · tobrief
tekst · 3 min čitanja

Mađarska nuklearna elektrana Paks proizvodi gotovo polovicu električne energije u zemlji (World Nuclear). Do 29. srpnja jedan od njezina četiri reaktora prvi je put isključen zato što je vodostaj Dunava pao prenisko (Intellinews). Premijer Péter Magyar upozorio je da bi cijela elektrana mogla stati 4. ili 5. kolovoza, moguće i na nekoliko tjedana (Telex). Rumunjska je iz istoga razloga već zaustavila jedan reaktor u Cernavodi (Agerpres).

Suša u dunavskom slijevu uklanja jeftinu i stabilnu proizvodnju električne energije baš u trenutku kada je potrošnja najveća: usred ljetnog vrhunca, dok klimatizacija drži opterećenje mreže visoko i nakon zalaska sunca.

Kako rijeka zaustavlja elektranu

Nuklearne elektrane ne koriste riječnu vodu kao gorivo, nego za hlađenje. Para pokreće turbine, a preostala toplina mora se odvesti iz sustava, najčešće u rijeku. Mađarska pravila ograničavaju temperaturu Dunava na 30 °C unutar 500 metara nizvodno od ispusta (MVM Paks, UNECE). Kad je vodostaj prenizak ili je rijeka već pretopla, operatori smanjuju proizvodnju jer manje električne energije znači i manje otpadne topline.

Ograničenje je nastupilo brzo. MVM, mađarska državna energetska skupina, 27. srpnja počeo je smanjivati proizvodnju nakon što je mjerač kod Paksa zabilježio rekordnih -106 cm (MVM). Dva dana poslije prvi je reaktor isključen. S istim se problemom suočila i rumunjska Cernavoda: protok Dunava kod Baziașa pao je na oko 1.630 m³/s, što je ugrozilo rad crpki za hlađenje (HotNews).

Kako smo pisali kada su zaustavljanja počela (To Brief), ovo nije sigurnosna kriza. Operatori zaustavljaju reaktore znatno prije praga na kojem bi mogla nastati šteta. Problem je u gubitku temeljne proizvodnje, odnosno stabilne električne energije koja se isporučuje danju i noću, upravo u razdoblju najveće potražnje.

Večernja zamka

Sunčane elektrane ublažile su dnevni udar. Mađarski solarni parkovi u lipnju su proizveli 1.504,8 GWh, više od Paksa, koji je proizveo 1.312,1 GWh (24.hu). No nakon 18 sati solarna proizvodnja pada, dok potrošnja zbog klimatizacije ostaje visoka. Prema Magyaru, mađarsko večernje opterećenje iznosi oko 6.000 MW; gubitak cijele elektrane Paks, snage 2.000 MW, iz mreže bi uklonio približno trećinu te potrošnje (Daily News Hungary).

Svaka zamjena skuplja je od izgubljene nuklearne proizvodnje. Mađarska je posljednjih večeri već uvozila više od 1.000 MW iz susjednih zemalja, a cijene električne energije za dan unaprijed, dakle cijene po kojima se kupuje struja za isporuku sljedećeg dana, nakon zaustavljanja porasle su na 122,08 EUR/MWh u Mađarskoj i 132,87 EUR/MWh u Rumunjskoj (Serbia Energy). Rumunjski premijer Ilie Bolojan označio je razdoblje od 20 do 23 sata kao kritično i pozvao građane da dobrovoljno smanje večernju potrošnju (Agerpres).

Tko plaća kad rijeka padne

Mađarska se priprema naložiti velikim industrijskim potrošačima, među njima MOL-u i Samsungu SDI, da smanje potrošnju električne energije, dok bi kućanstva i bolnice bila zaštićena (Portfolio). Zaštita kućanstava ne uklanja trošak. Samo ga prebacuje na tvornice, državna energetska poduzeća ili porezne obveznike.

Kratkoročni dobitnik postala je Bugarska. Rumunjski mediji navode da bugarski proizvođači osiguravaju ključan večernji uvoz, a Profit.ro piše kako „struja u rumunjskim kućanstvima paradoksalno ovisi o Sofiji” (Profit.ro). Ta je prednost nestabilna. Dunav kod bugarskog Rusea već je bio na -85 cm, ispod povijesnih minimuma (Club Z). Ako se suša produbi, bugarska nuklearna elektrana Kozloduj suočit će se s istom fizikom hlađenja.

Austrija dodatno sužava prostor za pomoć. Bečka hidroelektrana Freudenau na Dunavu proizvela je oko 29 posto manje električne energije od svojega 30-godišnjeg prosjeka (MeinBezirk). Kada Mađarska treba uvoz kako bi nadomjestila nuklearnu proizvodnju, a Austrija ima manje hidroenergije za prodaju, smanjuje se količina jeftine struje dostupne za večernju trgovinu.

Europska komisija priopćila je 31. srpnja da prati stanje i da je spremna sazvati Koordinacijsku skupinu EU-a za električnu energiju (Euronews). Suša je učinila vidljivom ovisnost koju tržište često prikriva: velik dio jeftine večernje električne energije u srednjoj Europi i dalje ovisi o tome da rijeke ostanu dovoljno duboke i dovoljno hladne.

Details about this article
Model:
claude-opus-4-6
Generated:
8/1/2026, 1:47:59 AM
Pipeline run:
eu_pipeline_20260801_005005
Watermark:
SynthID (Google's invisible watermark)
Human review:
None before publication
Learn more about our methodology →