Rumunjska srušila dva drona, brodovi čekaju pratnju

Rumunjska može sama djelovati kada bespilotne letjelice uđu u njezin zračni prostor, dok zaštita trgovačkih brodova dalje od obale ovisi o odluci saveznika. Rumunjski F-16 srušili su 17. listopada iznad Crnog mora dvije napadne bespilotne letjelice s mlaznim pogonom. Prva je oborena u 18.01, dvije minute nakon što je ušla u rumunjski zračni prostor (MApN). Ranije ovog tjedna napadnuta su plovila dalje od obale, a saveznici još nisu odlučili kako će ih štititi.

Uočene na vrijeme, oborene unutar granice

Prema Ministarstvu obrane, rumunjski radar pratio je skupinu zračnih ciljeva oko 120 kilometara istočno od Zmijskog otoka, koja se kretala prema jugozapadu. Dva F-16 bila su u redovitoj zračnoj ophodnji, misiji nadzora nacionalnog zračnog prostora u miru. Poletjela su u 17.43 i već bila u zraku kad je prva bespilotna letjelica ušla u rumunjski prostor (Kyiv Independent).

Druga je letjelica uništena u 18.05, priopćilo je Ministarstvo obrane. U naknadnoj je objavi navedeno da su obje bile napadne bespilotne letjelice iz obitelji Geran (MApN), kakve Rusija koristi protiv Ukrajine. Vrsta letjelice ne otkriva tko ju je lansirao. Rumunjska nije objavila mjesto lansiranja ni namjeravanu metu.

Granica je važna jer Rumunjska, prema Konvenciji UN-a o pravu mora, kontrolira zračni prostor iznad svojega teritorijalnog mora, pojasa mora uz obalu. Piloti su otvorili vatru iznad mora, ali su branili rumunjski državni teritorij. Redoslijed je bio jasan: radar je otkrio letjelice, F-16 su već bila u zraku, a piloti su pucali tek nakon što su bespilotne letjelice ušle u rumunjski zračni prostor.

Brodovi izvan te granice

Trgovački brodovi napadnuti ovog tjedna bili su izvan teritorijalnog mora, u isključivim gospodarskim pojasevima Rumunjske i Bugarske. U tim područjima obalne države upravljaju ribarstvom i resursima morskog dna, ali ne i zračnim prostorom iznad njih. Rumunjski pilot ima jasne ovlasti djelovati protiv bespilotne letjelice nad teritorijalnim morem. Dalje od obale brod nema jednako zajamčenu zaštitu.

Ministarstvo nije reklo da su bespilotne letjelice u petak išle prema brodovima, a dosad objavljene informacije ne povezuju ih s ranijim napadima. Odgovornost za te napade nije javno utvrđena (To Brief). Predsjednik Nicușor Dan potvrdio je da je riječ o napadima bespilotnim letjelicama, ali nije optužio Rusiju, iako je to učinio neimenovani vojni izvor iz NATO-a (Reuters). Francuska je 15. listopada priopćila da napade još nije pripisala nikome i da čeka rezultate istraga (francusko Ministarstvo vanjskih poslova).

Saveznički odgovor zasad se svodi na osudu i razmjenu informacija. Europsko vijeće, u kojem čelnici država i vlada EU-a određuju politički smjer Unije, 16. listopada osudilo je napade i zatražilo obnovu sigurne plovidbe, ali nije uspostavilo pratnju brodova (Europsko vijeće). NATO-ov Pomorski centar dijeli upozorenja s posadama trgovačkih brodova, ali ih ne štiti (NATO).

Vlade zasad nisu imenovale odgovornu stranu ni najavile pratnju brodova. Javno dostupne informacije ne pokazuju da je prvo razlog za drugo. Dužnosnici nisu objasnili ni jedno ni drugo.

Tko odlučuje o sljedećem potezu

Ministrica vanjskih poslova Oana Țoiu kaže da je Rumunjska zatražila posebnu raspravu o obrani Crnog mora u Sjevernoatlantskom vijeću, tijelu u kojem vlade članica NATO-a odlučuju zajedno, 20. listopada (Politico). Odluka o takvoj zaštiti ovisi o saveznicima, a ne samo o Bukureštu. Rumunjska može podići borbene zrakoplove nad svojim teritorijalnim morem. Za slanje ratnih brodova ili zrakoplova radi zaštite plovidbe na otvorenom moru saveznici bi morali angažirati snage i prihvatiti rizik.

Događaji u petak jasni su: Rumunjska je srušila dvije bespilotne letjelice nakon što su ušle u njezin zračni prostor, a radar ih je uočio na vrijeme. Posadama koje plove dalje od obale zasad su na raspolaganju osuda čelnika EU-a i kanal NATO-a za razmjenu upozorenja. Nijedna vlada još se nije obvezala na misiju koja bi ih štitila. Ministri će 20. listopada odlučiti hoće li se to promijeniti.