Rumunjska čeka novac iz Bruxellesa

Rumunjska je u petak predala peti zahtjev za isplatu iz Mehanizma za oporavak i otpornost, europskog fonda uspostavljenog nakon pandemije, tražeći 2,84 mlrd. eura za 75 ispunjenih reformskih i investicijskih ciljeva (Digi24, Agerpres). No zahtjev nije isto što i isplata. Prema raščlambi ministra Dragoșa Pîslarua, stvarni bi novčani priljev, nakon odbitka predujmova koje je Rumunjska već primila, iznosio oko 2,08 mlrd. eura: 1,65 mlrd. eura bespovratnih sredstava i 433 mil. eura zajmova (Mediafax, Stirile ProTV). I taj manji iznos stiže samo ako Europska komisija potvrdi da je Bukurešt proveo reforme koje je preuzeo.

Mehanizam za oporavak i otpornost, financiran zajedničkim europskim zaduživanjem, počiva na jednostavnom pravilu: države novac dobivaju tek kad dokažu da su posao obavile, a ne kad ga zatraže (EUR-Lex). Rumunjska je zahtjev predala. Sada odlučuju dokazi.

Dva mjeseca za provjeru 75 ciljeva

Komisija ima približno dva mjeseca za provjeru rumunjske dokumentacije. Nakon toga viši financijski dužnosnici država članica imaju još četiri tjedna za očitovanje prije nego što se novac može isplatiti (EUR-Lex, IEU Monitoring). Vlada u Bukureštu želi sredstva tijekom 2026., što je tijesan raspored. Prema uputama Komisije za zatvaranje programa, svi ciljevi moraju biti ispunjeni do 31. kolovoza 2026., završni zahtjevi predani do kraja rujna, a sve isplate dovršene do prosinca (Commission closing guidance).

Ako Komisija utvrdi da dio ciljeva nije ispunjen, može zadržati dio isplate. Nedavni šesti španjolski zahtjev pokazuje kako taj postupak izgleda: Madrid je dobio 6,234 mlrd. eura, ali tek nakon što je Bruxelles potvrdio 73 cilja, dok su tri ostala otvorena zbog nedostatnih dokaza (RTVE, La Moncloa). Komisija zahtjeve obično ne odbacuje u cijelosti. Pregovara, privremeno zaustavlja sporne dijelove i pušta novac kad država dostavi uvjerljive dokaze.

Ugljen i politika plaća

Dvije stavke u rumunjskom zahtjevu izgledaju posebno ranjivo. Prva se odnosi na ugljen i dekarbonizaciju. Komisija je 6. kolovoza upozorila da će preispitati izmjene rumunjskog zakona o dekarbonizaciji koje je usvojio parlament, jer bi one mogle potkopati cilj zatvaranja 710 MW proizvodnih kapaciteta na ugljen, reformu koju je Bruxelles već bio označio ispunjenom (Agerpres).

Druga je zakon o plaćama u javnom sektoru. Koalicijske se stranke ne mogu dogovoriti oko gornjih granica plaća, a zakon mora biti donesen do 31. kolovoza. Zastoj dovodi u pitanje oko 771 mil. eura bespovratnih sredstava (Romania Insider, Antena 3). Kao što smo pisali prije tri tjedna, upravo je reforma plaća već bila politički najizloženiji dio rumunjskog plana.

Tko plaća ako Bruxelles zadrži novac

Ako zahtjev prođe, Rumunjska dobiva europski novac koji ne mora vraćati. Ako Bruxelles obustavi dio isplate, Bukurešt mora nadomjestiti manjak zaduživanjem, odgoditi projekte ili smanjiti potrošnju. Prema ZF-u, prinosi na rumunjske državne obveznice već su iznad 6,7 posto, pa je zamjena besplatnih europskih sredstava tržišnim zaduživanjem skupa.

Potpuno odobrenje podignulo bi udio stvarno isplaćenih bespovratnih sredstava Rumunjskoj na oko 78 posto od ukupne alokacije od 13,57 mlrd. eura, u odnosu na današnjih 66 posto (ZF, Mediafax). Gubitnici u slučaju suspenzije bili bi porezni obveznici, koji plaćaju skuplje zaduživanje, i lokalne zajednice koje čekaju bolnice i ceste financirane tim novcem.

Za širu Europsku uniju ovo nije samo rumunjsko pitanje. Mehanizam je financiran dugom podignutim u ime svih država članica (Council). Hoće li model isplate nakon provedbe izdržati pritisak rokova važno je za svaku državu koja stoji iza tog duga. Rumunjska još nije oslobodila 2,84 mlrd. eura. Predala je spis Bruxellesu, a procjena Komisije, očekivana oko listopada, pokazat će koliko taj spis doista vrijedi.