Rumunjski F-16 oborili dvije bespilotne letjelice

Rumunjska je 25. srpnja srušila neovlaštenu bespilotnu letjelicu u blizini dunavskog sela Sfântu Gheorghe, drugi takav slučaj u manje od 24 sata (Le Figaro, Euronews Polska). Dan ranije drugi je F-16 uništio dron kod Buzăua, što je bila prva rumunjska borbena presretna akcija protiv uljeza u vlastitom zračnom prostoru (To Brief). Nakon godina u kojima su dronovi iz ruskog rata u Ukrajini padali ili zalutali preko rumunjske granice bez oružanog odgovora, Bukurešt je promijenio pravilo ponašanja: više ih ne samo prati, nego ih ruši.

Kako je zakon postao upotrebljiv zapovjedni lanac

Ta promjena nije nastala preko noći. Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. deseci dronova i njihovih dijelova pali su na rumunjski teritorij. Još u svibnju Rumunjska je imala F-16 u zraku i odobrenje za uporabu oružja, ali nije djelovala: mirnodopska pravila, geografija i procjena opasnosti za civile zatvorili su operativni prozor u nekoliko minuta.

Bukurešt je taj problem riješio zakonom iz 2025., kojim je dopušteno rušenje bespilotnih letjelica koje povrijede nacionalni zračni prostor (La Presse, web.de). Kada su dronovi ponovno ušli tijekom ruskih napada na ukrajinske luke na Dunavu, taj se zakon pretvorio u postupak: radari su otkrili ciljeve, borbeni zrakoplovi poletjeli, sustav RO-Alert upozorio stanovnike okruga Tulcea, a piloti su djelovali iznad nenaseljenog područja. Rumunjska nije samo donijela propis, nego je skratila vrijeme između otkrivanja, upozorenja civilima i odluke o uporabi oružja.

Tu je važna institucionalna razdjelnica. Rumunjski F-16 i talijanski Eurofighteri poletjeli su u okviru NATO-ove mirnodopske zračne policije, stalnog savezničkog mehanizma za koordinaciju ophodnji i praćenje zračnog prostora. Ali NATO-ova koordinacija ne znači automatski i odluku da se iznad rumunjskog teritorija ispali raketa. Ta je odluka ostala u rumunjskim rukama (UK Defence Journal, Internazionale/Reuters). Najmanje jedna letjelica identificirana je kao tip Shahed/Geran, iranski projektirano oružje koje Rusija u valovima koristi protiv Ukrajine (The Hill). Podrijetlo druge letjelice još se istražuje.

Tri saveznika, tri tumačenja

Poljska je rumunjski slučaj odmah počela čitati kao presedan. Za Varšavu je ključan pravni okvir: kada pilot smije pucati i pod kojim uvjetima rizika (Rzeczpospolita). Litva je isti slučaj iskoristila kao argument za vlastita ulaganja, uz planove o 2 mlrd. eura za protuzračnu obranu, od čega bi 700 mil. eura bilo usmjereno na sustave protiv dronova (15min, Ekspertai.eu).

Slovačka stoji po strani. Slovački su mediji priznali pravnu razliku između povrede zračnog prostora i oružanog napada, ali politička linija premijera Roberta Fica takve incidente tretira kao rizik eskalacije, odnosno kao razlog za odbijanje onoga što naziva „koalicijama voljnih” (Denník N, Štandard). Ondje gdje Poljska vidi model, Fico vidi provokaciju. Isti događaj proizvodi suprotne političke zaključke.

Nerazmjer troškova koji nitko nije riješio

Rumunjska je pokazala da je spremna pucati. Teže je pitanje može li to činiti trajno. Slanje F-16 i uporaba raketa zrak-zrak protiv dronova koji stoje višestruko manje od presretača ekonomski je nepovoljan obrazac. Poljske obrambene analize upozorile su da održiva obrana od dronova traži oružja cijenom bliža samoj meti: elektroničko ometanje, kratkodometne sustave i usmjerenu energiju (Onet). Francuski izvori došli su do istog zaključka: europska slabost nije volja pilota da djeluju, nego nedostatak slojevite obrane od dronova (Opex360).

Jedno bitno pitanje ostalo je otvoreno. Iz javno dostupnih izvora vidi se da je rumunjski F-16 imao odobrenje za djelovanje, ali ne i je li konačna zapovijed došla iz nacionalnog središta za zračne operacije, od vojnog zapovjednika ili s političke razine. Nijedna vlada nije do kraja objasnila gdje u stvarnom vremenu sjedi ta ovlast.

Rumunjska je za sebe riješila pravno pitanje: da, pucat će. NATO sada mora riješiti pitanje kapaciteta, odnosno tko će istočno krilo opremiti sustavima zbog kojih će presretanje F-16-om biti iznimka, a ne standardni odgovor. Nacionalne vlade i dalje odlučuju o uporabi oružja nad vlastitim teritorijem, ali Savez odlučuje hoće li im na raspolaganju stajati obrana koju je moguće koristiti bez skupog trošenja borbenih zrakoplova.