Šest vlada traži dublje rezove u proračunu EU-a

Irska, koja predsjeda pregovorima među vladama EU-a, predložila je proračun Unije za razdoblje 2028.–2034. od 1,826 bilijuna eura, manje od 1,985 bilijuna koliko je zatražila Europska komisija (ORF, Vijeće Europske unije). Riječ je o pregovaračkom prijedlogu, a ne o usvojenom proračunu. Njemačka i još pet zemalja smatraju da je i taj iznos previsok, ali ne slažu se oko toga koje bi programe trebalo smanjiti.

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je 10. listopada da takav proračun ne može biti temelj dogovora (Njemačka vlada). Irski prijedlog pokazuje zašto je lakše tražiti veće uštede nego odlučiti gdje ih ostvariti.

Dio razlike između dvaju iznosa proizlazi iz očekivane inflacije tijekom sedam godina. Preračunano u cijene iz 2025., koje omogućuju usporedbu kupovne moći, irski je prijedlog 141 milijardu eura, odnosno oko 8 posto, manji od prijedloga Komisije (Vijeće Europske unije, Reuters). Oba su iznosa gornje granice: određuju koliko se EU može obvezati potrošiti na programe tijekom tog razdoblja, a ne koliko će novca odjednom isplatiti.

Poljoprivreda i regije uglavnom su pošteđene

Irska nije ravnomjerno rasporedila uštede, o čemu smo izvijestili kad se pojavio nacrt (To Brief). Poljoprivredne potpore i kohezijski fondovi, bespovratna sredstva EU-a namijenjena smanjivanju razlika između bogatijih i siromašnijih regija, nalaze se u proračunskom poglavlju koje se smanjuje za samo 3,4 posto (Vijeće Europske unije). Zajamčeni minimum za potporu dohotku poljoprivrednika ostaje nešto veći od 261 milijarde eura, preračunano u cijene iz 2025. (CAP Reform).

Veći rezovi pogađaju druge dijelove proračuna. Poglavlje koje obuhvaća istraživanje, obranu i druge rashode za konkurentnost smanjuje se za 12,8 posto, a sredstva za vanjsku politiku za 17,4 posto (Vijeće Europske unije). U poglavlju za istraživanje i obranu najveći su vidljivi rezovi u dvama programima. Horizon Europe, program EU-a za istraživanje, smanjuje se s oko 154,9 milijardi na 140 milijardi eura, a stavka za obrambenu industriju, sigurnost i svemir sa 115,7 na 100,7 milijardi eura (Vijeće Europske unije).

To ne znači da će sveučilišta ili proizvođači oružja danas ostati bez novca: riječ je o nižim gornjim granicama buduće potrošnje. Posljedice će se osjetiti poslije, kada će se sveučilišta, laboratoriji i dobavljači obrambene industrije natjecati za manji iznos, pa će manje predloženih projekata dobiti sredstva.

Dublji rezovi, ali na čiji račun?

Njemačka, Danska, Nizozemska, Austrija, Finska i Švedska zatražile su uštede od „nekoliko stotina milijardi eura” (danska vlada). U zajedničkoj izjavi ne navode novi ukupni iznos ni raspodjelu rezova po programima. Ne kažu ni računaju li uštede u odnosu na plan Komisije ili na irski prijedlog (njemačka vlada). Bez obzira na polazišni iznos, Merz je jasno dao do znanja da irski rez nije dovoljan.

Šest vlada ne slaže se ni oko toga što treba rezati. Danski ministar financija Peter Hummelgaard želi smanjiti udio poljoprivrednih potpora i novca za regionalni razvoj u proračunu (DR). Finski premijer Petteri Orpo također traži manji ukupni iznos, ali smatra da su obrana, istraživanje i nove tehnologije već podnijeli prevelik dio ušteda. Pozdravio je, pritom, zaštitu zajamčenog minimuma za poljoprivrednike (finska vlada).

Obje mogućnosti nailaze na otpor izvan skupine šest zemalja. Sedamnaest čelnika, među njima talijanska premijerka Giorgia Meloni i rumunjski predsjednik Nicușor Dan, zatražilo je 2. listopada da se sačuvaju sredstva za poljoprivredu i koheziju (slovenska vlada). Glavni pregovarači Europskog parlamenta, Siegfried Mureșan i Carla Tavares, protive se rezovima koje je Irska već predložila za konkurentnost i vanjsku politiku (Europski parlament).

Ti prigovori imaju težinu jer proračun mora dobiti suglasnost svih vlada i Europskog parlamenta (Ugovor EU-a, članak 312.). Svaka država članica ili Parlament može blokirati konačni dogovor.

Šest vlada zato se spori oko dvaju izbora: mogu zadirati u poljoprivredna i regionalna sredstva koja brani 17 vlada ili produbiti rezove u istraživanje i obranu, čemu se protive Finska i Parlament. Merz je odbacio irski ukupni iznos, ali nije rekao koji bi od tih rezova podržao. Čelnici će o proračunu razgovarati 15. i 16. listopada (Europsko vijeće). Ako šest vlada na sastanak ne dođe s vlastitim iznosom i popisom programa za rezanje, pred njima će biti samo irski nacrt.