Trump zamrznuo nove mjere Kongresa protiv Rusije

Donald Trump obustavio je paket novih američkih sankcija Rusiji prije nego što su stupile na snagu. Izvršnom uredbom od 16. listopada izuzeo je od primjene mjere koje je Kongres donio, a on potpisao u rujnu (Bijela kuća, doneseni zakon). Postojeće američke sankcije i sve sankcije EU-a ostaju na snazi. Novi pritisak Washingtona zasad je obustavljen, dok Europa provodi vlastita pravila, a dio ruske energije i dalje zakonito ulazi u EU.

Koje mjere uredba obustavlja

Zakon Lindsey O. Graham o sankcioniranju Rusije i Irana, koji je Trump potpisao 18. rujna, dao je administraciji 30 dana da poduzme mjere. Predviđao je carine do 500 posto na rusku robu, kao i nove sankcije ruskim bankama i tankerima iz „flote iz sjene” — starim brodovima kojima Rusija prevozi naftu mimo zapadnog nadzora (doneseni zakon).

Najšire zamišljena mjera bila je „sekundarna” carina do 100 posto na robu iz zemalja koje najviše kupuju rusku naftu i plin. Američki uvoznici plaćali bi je na granici za svu robu iz tih zemalja, neovisno o tome ima li ikakve veze s ruskom energijom. Trumpova uredba navodi te carine, a zatim ih izuzima od primjene, zajedno s planiranim ograničenjima za ruske dužnosnike, banke, energetske tvrtke i brodove (Bijela kuća).

Uredba zadržava sve sankcije uvedene ranijim izvršnim uredbama, pa je tvrdnja da je Trump ukinuo sve sankcije Rusiji pretjerana. Odluka o izuzeću nema rok i traje dok predsjednik ili državni tajnik ne odluči drukčije. Zakon je zahtijevao pisanu potvrdu i izvješće Kongresu s obrazloženjem odluke (Zakonik SAD-a). Bijela kuća tvrdi da je dostavila oba dokumenta, no objavljena uredba navodi samo da je izuzeće u nacionalnom interesu SAD-a.

Bez objavljenog obrazloženja, širina predviđene carine najuvjerljiviji je razlog za obustavu: ona bi mogla pogoditi cijela gospodarstva zbog njihovih odluka o nabavi energije. Prema podacima Europske komisije koje prenosi Portfolio, Mađarska i dalje većinu nafte i plina kupuje od Rusije. Uredba, međutim, nije imenovala nijednu zemlju, pa nijedna europska vlada ne može tvrditi da je izbjegla carinu koja je doista bila usmjerena na nju.

Što Europa još može učiniti

Američka izvršna uredba ne može izmijeniti pravo EU-a. Sankcije EU-a dogovaraju vlade država članica u Vijeću Europske unije, gdje svaka ima pravo veta. Kad ih Vijeće donese, sankcije se uređuju uredbama koje se izravno primjenjuju u svim državama članicama, bez potrebe za nacionalnim zakonom.

Ta pravila ostaju na snazi, uključujući zabranu pristajanja u lukama za tankere iz „flote iz sjene” koji su na popisu. EU je u srpnju na taj popis uvrstio 41 brod (Vijeće Europske unije).

Odluka o izuzeću od sankcija odvojena je od poteza Washingtona tjedan dana ranije. Američko Ministarstvo financija izdalo je 9. listopada Opću dozvolu 135, kojom je dopustilo isporuku ruskog dizela u SAD do 7. travnja 2027. (OFAC). Čelnici EU-a izrazili su žaljenje zbog te dozvole u zaključcima sa sastanka na vrhu 16. listopada (Europsko vijeće), o čemu smo izvijestili (To Brief).

Prijelazno razdoblje u planu EU-a za postupno ukidanje uvoza plina omogućuje nastavak određenih dugoročnih ugovora, pa dio ruskog ukapljenog prirodnog plina i dalje zakonito stiže u Uniju. Urgewald, njemačka organizacija koja vodi kampanje, izbrojila je 12,18 milijuna tona ruskog arktičkog ukapljenog plina pristiglih u luke EU-a od siječnja do rujna, a Francuska je primila najveći dio rujanskih isporuka (Urgewald).

Tko se usprotivio i što još nitko nije izmjerio

Volodimir Zelenski upozorio je da bi popuštanje pritiska ohrabrilo Vladimira Putina, dok se Ukrajina priprema za zimske napade na svoju elektroenergetsku mrežu. Izaslanik Kremlja Kiril Dmitrijev pozdravio je obustavu kao povijesnu (Guardian).

U Washingtonu su potezu prigovorili zastupnici obiju stranaka, među njima demokrat Chuck Schumer i republikanac Thom Tillis, ali zasad nije uslijedio pokušaj da se uredba poništi (AP). Još nitko nije izmjerio donosi li izuzeće Moskvi dodatne prihode i, ako da, kolike.

Prema važećoj uredbi, nove američke sankcije ostaju obustavljene, a ponovno ih mogu aktivirati samo predsjednik ili državni tajnik. Ranije uvedene američke sankcije i europske mjere ostaju na snazi. Budući da pravila EU-a i dalje dopuštaju dio uvoza ruske energije, pritisak na Moskvu ove zime ovisit će ponajprije o tome koliko će europske vlade suziti preostale mogućnosti za rusku opskrbu — od mađarskog uvoza nafte do francuskih terminala za ukapljeni plin.