Trump traži smjenu Zelenskyyja zbog udara na rafinerije

Donald Trump izjavio je 10. listopada da Ukrajina treba „novog čelnika koji može postići dogovor” (AP). Kijev je odgovorio da o tome tko će voditi zemlju odlučuju samo Ukrajinci (Sybiha). Washington nema pravni mehanizam kojim bi smijenio ukrajinskog predsjednika. Isporučuje velik dio oružja kojim se Ukrajina bori, no izvještaji se razilaze oko toga je li Trumpov tim zaprijetio uskraćivanjem te potpore ako Kijev ne prestane napadati ruske rafinerije.

Od dogovora o dizelu do zahtjeva za promjenom vodstva u dva dana

Spor je počeo gorivom. Devetog listopada, nakon razgovora s Vladimirom Putinom, Trump je objavio da će Rusija pustiti dizel na svjetska tržišta, o čemu smo izvijestili odmah po objavi (To Brief). Istoga dana, Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva financija izdao je dozvolu General License 135, kojom se do 7. travnja 2027. dopuštaju prodaja i uvoz dizela ruskog podrijetla (OFAC).

Zelenski je ublažavanje pritiska na Moskvu nazvao ulaganjem u ruski rat (Reuters). Dan poslije Trump je uzvratio iz Bijele kuće. Rekao je da Zelenski „nikad ne sklopi dogovor” i zatražio da Ukrajina prestane napadati ruske rafinerije dronovima (AP).

Trump za te napade krivi cijene dizela koje štete američkim poljoprivrednicima. Podaci američke vlade pokazuju i domaće pritiske: zalihe dizela i loživog ulja bile su oko 13 posto ispod prosjeka prethodnih pet godina, uz skup uvoz i snažan izvoz (EIA).

Dosad je jedina potpisana odluka SAD-a dozvola za dizel. Ona obuhvaća rusko gorivo, a ne spominje oružje ni obavještajne podatke za Kijev (OFAC).

Što kaže ukrajinski zakon

Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izjavio je da Zelenski vodi zemlju koja se bori za neovisnost i uživa potporu svojega naroda (Sybiha). Zakon je na strani takva odgovora. Zelenskom je redovni petogodišnji mandat završio u svibnju 2024., no ustav propisuje da predsjednik ostaje na dužnosti dok je ne preuzme izabrani nasljednik (ukrajinsko predsjedništvo).

Zasad nasljednika nije moguće izabrati. Ukrajinski zakon o ratnom stanju, kojim se uređuje upravljanje zemljom tijekom rata, zabranjuje predsjedničke izbore dok je ratno stanje na snazi (Verhovna Rada). Trump može tražiti novog čelnika. Ne može prisiliti Ukrajinu na izbore, a kamoli odrediti pobjednika.

Gdje bi Washington mogao izvršiti pritisak

Politički važniji razgovori održani su u Miamiju. Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner sastali su se ondje 9. listopada. Budući da pregovaraju u ime predsjednika, njihove riječi nose njegovu težinu.

Prema pisanju Financial Timesa, izaslanici su spomenuli mogućnost prekida razmjene američkih obavještajnih podataka ako Kijev nastavi napadati rafinerije (FT). Neimenovani američki dužnosnik ponudio je Axiosu drukčiji prikaz. Rekao je da izaslanici nisu prijetili, nego su samo istaknuli da Amerika isporučuje obavještajne podatke i streljivo (Axios).

Obje se verzije slažu u jednome: Washington je podsjetio Kijev tko mu osigurava obavještajne podatke i streljivo. Nije objavljena nikakva odluka o prekidu tih isporuka, a prekid nije ni potvrđen.

Koliko je Europa upletena, vidi se na primjeru protuzračne obrane. Ukrajina se oslanja na baterije Patriot, američki sustav koji ispaljuje presretače, odnosno projektile za obaranje nadolazećih projektila i bespilotnih letjelica. NATO navodi da su saveznici koji za Kijev kupuju američko oružje osigurali oko 75 posto projektila za te baterije (NATO).

Većina tih kupaca europske su vlade. Njihov novac omogućuje dotok projektila, ali riječ je o američkom oružju, a odluku o isporuci donosi Washington. Podatak NATO-a pokazuje ovisnost o američkom oružju, ali ne govori može li Europa nadomjestiti američke obavještajne podatke. U javno dostupnim izvorima na to pitanje nema odgovora.

Trumpov zahtjev ne mijenja ukrajinski zakon: Zelenski ostaje na dužnosti dok ne postanu mogući izbori tijekom ratnog stanja. Dosad se jedina potpisana promjena američke politike odnosi na ruski dizel, a ne na pomoć Ukrajini. Glavna poluga pritiska jest potpora koju Kijev teško može pribaviti drugdje, od obavještajnih podataka do protuzračnih projektila koje saveznici kupuju u SAD-u. Bijela kuća duguje jasan odgovor: ovisi li ta potpora sada o tome hoće li Kijev obustaviti napade na ruske rafinerije?