Ukrajina cilja ruske rafinerije, Europa prati dizel

Volodimir Zelenski rekao je Reutersu 3. listopada da će Ukrajina pojačati napade na ruske rafinerije nafte kao odgovor na ruske udare na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu (Arab News). Postojeća kampanja napada bespilotnim letjelicama sada ima javno obrazloženje: energija za energiju. Europa je izložena tim napadima jer se dizelom trguje na svjetskom tržištu. Kad ruska ponuda padne, njezini kupci traže iste pošiljke za koje se nadmeću europski uvoznici.

Energija za energiju

Zelenski eskalaciju opravdava onim što naziva novom ruskom doktrinom. Prema njegovu opisu, Moskva želi pritiskom na stanovnike Kijeva i drugih gradova gađati energetsku, prometnu i javnu infrastrukturu o kojoj ovise. Rekao je da ukrajinska obavještajna služba ima dokumente koji to dokazuju, ali nijedan nije objavljen (Polsat News). „Nova doktrina” Zelenskijev je naziv za tu politiku, a ne potvrđena ruska strategija.

Udari na koje se poziva doista su se dogodili. U noći s 29. na 30. rujna ruski projektili i dronovi pogodili su energetska postrojenja u 11 regija. Premijer Serhij Korecki nazvao je to najvećim kombiniranim napadom na elektroenergetsku mrežu od završetka prethodne sezone grijanja (Hromadske).

Među metama je bila termoelektrana Trypilska kraj Kijeva. Rusko Ministarstvo obrane imenovalo je elektranu i ustvrdilo da opskrbljuje objekte obrambene namjene, ali za tu tvrdnju nije ponudilo dokaze (BBC).

Ukrajinski napadi na rafinerije počeli su prije ove najave. Prema izvorima iz industrije koji su u rujnu govorili Reutersu, rafinerija u Sizranu obustavila je preradu nakon što je dron oštetio postrojenje koje čini 71 % njezina kapaciteta (The Moscow Times). Ukrajina je 1. i 2. listopada objavila da su mete bile rafinerija Lukoila u Volgogradu i naftna crpna stanica u Samarskoj oblasti, no izvješća o požarima i eksplozijama ne otkrivaju koliko je proizvodnje izgubljeno (Kyiv Independent).

Novost je javna veza koju Kijev sada povlači između ruske proizvodnje goriva i ruskih napada na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu. Ta je kampanja prošlog mjeseca paralizirala i ukrajinske čeličane (To Brief). Iz razgovora za Reuters ne može se zaključiti hoće li otvorena prijetnja navesti Moskvu da se suzdrži ili da pojača napade.

Kako požar u ruskoj rafineriji može utjecati na cijenu dizela u Europi

Put vodi preko svjetskog tržišta. Ako Rusija izveze manje dizela, njezini će kupci potražiti američke, zaljevske ili azijske pošiljke, za koje se nadmeću i europski uvoznici. Europa uvelike ovisi o takvom uvozu. BNP Paribas procjenjuje da je u prvoj polovici 2026. uvoz pokrivao 46 % europske potražnje za dizelom, pri čemu je 40 % tih pošiljaka dolazilo iz SAD-a (BNP Paribas).

Zasad nema dokaza koji bi promjenu europskih cijena povezali s ukrajinskim dronovima. Moskva ima vlastiti razlog za smanjenje izvoza: ruski državni mediji izvijestili su da je vlada produljila do 31. listopada ograničenja izvoza dizelskoga goriva i plinskog ulja za proizvođače, kako bi zaštitila domaću opskrbu (TASS). Smanjenje ruskih isporuka zato ima barem dva moguća uzroka, a dostupni podaci ne omogućuju da ih razdvojimo.

Europski dužnosnici govore o napetom tržištu, ne o nestašici. Europska komisija objavila je 2. listopada da je opskrba dizelom u Europskoj uniji stabilna, premda su cijene visoke zbog zategnutosti svjetskog tržišta (European Commission).

Istoga dana čelnici skupine G7 obećali su da će tijekom četiri mjeseca osloboditi do 100 milijuna barela nafte i goriva te da jedni drugima neće ograničavati izvoz energenata (G7 statement). Drugo je obećanje važnije za europsko tržište dizela jer obuhvaća američke pošiljke koje pokrivaju velik dio europskih uvoznih potreba. To je razuman zaključak na temelju podataka o uvozu. Još nije provjereno može li se obećanje održati pod pritiskom.

Kijev je promijenio politiku odabira ciljeva: s približavanjem zime ruska proizvodnja goriva postala je javno najavljenim odgovorom na napade na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu. Utjecaj na europske cijene zasad nije dokazan. Rusija već ograničava vlastiti izvoz dizela, a Komisija kaže da je opskrba stabilna. Najjednostavnije je zaključiti da napadi na rafinerije dodaju još jedan rizik već opterećenom tržištu dizela, uz druge čimbenike čiji je učinak, prema dostupnim dokazima, barem jednako velik.