Američka obavještajna potpora u sjeni udara na rafinerije

Dana 9. listopada izaslanici Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, proveli su gotovo osam sati u Miamiju nagovarajući Ukrajinu da prestane napadati ruske rafinerije nafte (Axios). Prema Financial Timesu, upozorili su da bi SAD mogao prekinuti razmjenu obavještajnih podataka ako Kijev nastavi ignorirati zahtjeve Washingtona. SAD je tu razmjenu već jednom obustavio, a Europa može nadomjestiti samo dio izgubljenih podataka.

Upozorenje, poricanje i dogovor o dizelu

U Witkoffovu javnom priopćenju navodi se da su se europske vlade, Europska komisija i NATO pridružili razgovorima o pripremama za zimu i sigurnosnim jamstvima, ali se ne spominje nikakav dogovor (AFP). Ni priopćenje ni medijski izvještaji ne otkrivaju koji su europski predstavnici, ako ih je uopće bilo, čuli sporni dio razgovora.

Verzija koju donosi Financial Times govori o uvjetnom upozorenju. Ukrajinski sudionik rekao je listu da je obustava napada bila „čvrst zahtjev” američkog predsjednika (Financial Times). To upućuje na pritisak zbog mogućeg budućeg poteza, ali ne i na odluku da se prekine razmjena obavještajnih podataka.

Axios donosi oštriju verziju, citirajući ukrajinskog dužnosnika koji govori o izravnoj prijetnji. Američki dužnosnik izravno upoznat s razgovorom to poriče i kaže da su izaslanici samo podsjetili Kijev kako SAD osigurava streljivo i obavještajne podatke (Axios). I samo poricanje potvrđuje da je američka potpora bila dio rasprave. Nema izvještaja da je razmjena podataka doista prekinuta.

Isti je dužnosnik rekao da Trump za visoke cijene goriva u SAD-u krivi napade na rafinerije. Na dan razgovora, nakon telefonskog poziva s Vladimirom Putinom, Trump je objavio dogovor o izlasku ruskog dizela na svjetsko tržište (n-tv). Američko Ministarstvo financija zatim je izdalo dozvolu za trgovinu ruskim dizelom koju bi američke sankcije inače zabranjivale. Dozvola vrijedi do 7. travnja 2027., a ne uvjetuje trgovinu time da Moskva prestane napadati ukrajinsku elektroenergetsku mrežu (OFAC).

Zašto Kijev nastavlja s napadima

Kijev želi uzajamno primirje, a ne jednostranu obustavu napada. Zelenski je 22. rujna rekao da je Ukrajina spremna na primirje u napadima na energetsku infrastrukturu, uz napomenu da jednostrana obustava nije bila tema razgovora (Reuters).

Napadi su Zelenskom pregovarački adut. U analizi ruske rafinerijske industrije, koja se teško nosi s ukrajinskim napadima, Međunarodna agencija za energiju (IEA) procijenila je da je proizvodnja u lipnju iznosila oko 3,8 milijuna barela dnevno, približno 30 posto manje nego godinu prije (IEA). Ta brojka ne pokazuje koliki dio pada uzrokuju napadi, ali otkriva što bi Moskva mogla vratiti kad bi oni prestali. Rusija je u međuvremenu teško oštetila ukrajinsku elektroenergetsku mrežu uoči zime (To Brief), pa bi jednostrana obustava Kijevu oduzela važnu polugu pritiska na Moskvu.

Što Europa može nadomjestiti, a što ne

Washington je tu polugu već upotrijebio. Direktor američke Središnje obavještajne agencije John Ratcliffe potvrdio je 5. ožujka 2025. da je razmjena obavještajnih podataka bila privremeno obustavljena, a većina razmjene putem vojnih kanala stala je (Washington Post). Razmjena je obnovljena 11. ožujka nakon razgovora u Džedi (AP). Istodobno je bila zamrznuta i američka vojna pomoć, pa se cijena samog gubitka obavještajnih podataka nikad nije mogla zasebno procijeniti.

Ukrajina se oslanja na američke satelitske snimke pri odabiru ciljeva, a američka upozorenja o nadolazećim ruskim napadima pomažu joj rasporediti protuzračnu obranu (Washington Post).

Francuska je tijekom obustave 2025. nastavila dijeliti vlastite obavještajne podatke s Ukrajinom, koristeći kapacitete koji ne ovise o Washingtonu (Reuters). Pariz nikad nije detaljno naveo što je slao, pa nije poznato u kojoj je mjeri time mogao nadomjestiti američku potporu.

Ograničenja su jasnija u drugim područjima. Međunarodni institut za strateške studije (IISS) naveo je u siječnju 2026. da su SAD trenutačno jedini europski pružatelj svemirskog sustava za upozoravanje na balističke projektile — satelita koji iz orbite otkrivaju lansiranja (IISS). Le Monde je u ožujku 2025. izvijestio da saveznici možda ne bi mogli proslijediti Kijevu ni obavještajne podatke američkog podrijetla bez odobrenja SAD-a (Le Monde).

Prvi politički odgovor Europe usmjeren je na ukrajinske napade na rafinerije. Estonski premijer Kristen Michal predložio je 10. listopada da se na sljedećem Europskom vijeću, summitu čelnika država članica, raspravlja o bržoj pomoći Ukrajini za uništavanje ruskih rafinerija (ERR). Njegov prijedlog ne razjašnjava tko bi preuzeo ulogu SAD-a u obavještajnoj potpori ako je Washington obustavi.

Bez obzira na to kako su izaslanici formulirali poruku, Washington je u sporu oko ukrajinske ratne strategije potegnuo pitanje obavještajne potpore, koju je već jednom obustavio. Europa može osigurati dio vlastitih podataka, ali svako sigurnosno jamstvo za Ukrajinu koje ovisi o američkom svemirskom sustavu za upozoravanje na balističke projektile i dalje ovisi o odluci donesenoj u Washingtonu.