SAD obnovio upozorenja na rakete nakon trodnevne stanke

Volodimir Zelenski kaže da Ukrajina tri dana nije primala američka upozorenja koja dobiva kada Rusija lansira balističke projektile, sve dok američka strana nije „odblokirala” kanal (NBC). Europa nema usporediv satelitski sustav kojim bi nadomjestila taj nedostatak. Nitko dosad nije javno utvrdio zašto su upozorenja prestala stizati.

Zelenski je iznio užu tvrdnju nego što su sugerirali naslovi koji su uslijedili. Rekao je da su upozorenja „neko vrijeme bila blokirana”, dok su obavještajni podaci europskih službi i drugih partnera i dalje stizali (isti prijepis razgovora za NBC). Nije naveo datume ni američku agenciju koja je bila uključena.

Reuters je vijest o nastavku dostave upozorenja prenio kao Zelenskijevu tvrdnju, a ne kao neovisno potvrđenu činjenicu (Reuters). Nijedan američki dužnosnik nije potvrdio prekid ni naveo njegov uzrok. Iz Zelenskijevih riječi ne proizlazi da je obustavljena sva američka razmjena obavještajnih podataka.

Što znači izostanak upozorenja

Upozorenje na lansiranje ne može oboriti projektil. Ono civilima daje nekoliko minuta da stignu do skloništa, a protuzračnoj obrani da se pripremi. Pet ruskih projektila pogodilo je Kijev 12. listopada, a eksplozije su odjeknule prije oglašavanja uzbune za zračni napad (AP). Zelenski nije datirao svoj opis prekida ni povezao ga s tim napadom, ali taj slučaj pokazuje što znači kad nedostaje nekoliko minuta.

Potvrđen je jedan izostanak upozorenja. Glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga rekao je da partneri nisu unaprijed upozorili na prvi val balističkih projektila tijekom napada 13. i 14. listopada, ali jesu na tri kasnija vala (Ukrainska Pravda). To potvrđuje da upozorenja nije bilo za jedan val, ali ne objašnjava širi prekid o kojem govori Zelenski.

Mogući motiv, ali bez potvrđenog objašnjenja

Javno dostupni podaci upućuju na mogući motiv za namjernu obustavu, ali sadrže i službena poricanja koja osporavaju takvo tumačenje. Ništa od toga ne razjašnjava što se dogodilo s ovim kanalom upozorenja.

Mogući motiv povezan je sa stvarnim nesporazumom. Financial Times izvijestio je da su nakon razgovora u Miamiju 9. listopada izaslanici Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, spomenuli prekid razmjene obavještajnih podataka. Prema tom izvješću, uvjet bi bio da Kijev obustavi napade na ruske rafinerije nafte (Financial Times).

Jedan američki dužnosnik zanijekao je da je izrečena ikakva izričita prijetnja. Rekao je da su izaslanici samo podsjetili Kijev kako SAD isporučuje streljivo i obavještajne podatke (Axios). Prošloga smo tjedna pisali o toj navodnoj prijetnji (To Brief).

Drugi su dužnosnici ponudili drukčija tumačenja. Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je da se opća razmjena podataka nastavila, a izostanak jednog upozorenja pripisao je značajkama ruskog oružja (ZEIT). Trump je rekao da SAD nastavlja dijeliti obavještajne podatke, dok Europska komisija nije vidjela znakove opće obustave (Euronews).

Nijedna od tih izjava ne temelji se na provjeri konkretnog tajnog kanala upozorenja. Nijedan dužnosnik nije javno preuzeo odgovornost za odluku da se upozorenja uskrate, a nitko nije predočio dokumente koji bi pokazali da je posrijedi tehnički kvar. To što nema javno objavljenog naloga ne dokazuje da nalog nije postojao. Zasad se, međutim, izvana ne može utvrditi što se dogodilo.

Zašto Europa ne može nadomjestiti taj nedostatak

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot ustvrdio je da Europljani, a osobito Francuska, Ukrajini osiguravaju dvije trećine obavještajnih podataka (Vie publique). Objavljeni podaci ne potkrjepljuju tu brojku. Ona se odnosi i na šire obavještajne podatke, poput satelitskih snimki i presretnutih komunikacija, a ne na upozorenja o lansiranju projektila.

Otkrivanje lansiranja zaseban je zadatak. Međunarodni institut za strateške studije (IISS) naveo je u siječnju 2026. da su Sjedinjene Države jedina europska dobavljačica upozorenja na balističke projektile iz svemira (IISS). Sustav se oslanja na infracrvene satelite koji detektiraju toplinu raketnog motora nekoliko trenutaka nakon paljenja.

Obje tvrdnje mogu biti točne: Europa može osiguravati većinu podataka koje Ukrajina prikuplja o ruskim snagama, a istodobno nemati senzor koji uočava projektil pri lansiranju. Do zamjene će proći godine. Francuska je u travnju 2026. u ažuriranom planu razvoja oružanih snaga predvidjela da će njezin infracrveni satelit širokog vidnog polja za rano upozoravanje biti spreman 2035. (francusko ministarstvo obrane).

Razgovori s Washingtonom se nastavljaju. Zelenski je 18. listopada razgovarao s Witkoffom i Kushnerom te opisao „gotovo neprekidnu komunikaciju” njihovih timova (ukrajinsko predsjedništvo). U njegovu priopćenju nije bilo jamstva da će upozorenja i dalje stizati.

Vremenski najosjetljiviji dio ukrajinske protuzračne obrane ovisi o američkom kanalu koji se može utišati bez najave. Ni Kijev ni ijedna europska vlada nisu objasnili zašto je prestao raditi. Samo Trumpova administracija može reći je li tišina bila posljedica odluke ili kvara. Prema francuskom planu, europske vlade koje podupiru Ukrajinu ovisit će o upozorenjima nad kojima nemaju kontrolu sve do sljedećeg desetljeća.